Za razliku od stagnacije u 2015., lani je uslijedio snažan oporavak farmaceutskog sektora te je nastavljen i u ovoj godini, pokazuje najnovija sektorska analiza Ekonomskog instituta.

Farmaceutske tvrtke bilježe i značajan rast izvoza i zaposlenosti. Riječ je o djelatnosti koja ostvaruje visoku dodanu vrijednost, što se odražava i na plaćama, koje su 72 posto više od prosjeka industrije.  

U ovom sektoru posluje tridesetak poduzeća, a deset najvećih ostvaruje gotovo 90 posto prihoda i zapošljava više od 90 posto zaposlenika.  

Najveća domaća farmaceutska kompanija je Pliva, koja je lani učvrstila vodeću poziciju na tržištu. Dok matična kompanija Teva proživljava tešku krizu, Pliva je lani zabilježila rast prihoda od 15,9 posto i trostruko veću dobit u odnosu na 2015. godinu. Za Plivin rast zaslužne su velike investicije u kapacitete za proizvodnju lijekova te nove istraživačke laboratorije. Pliva je ujedno najveći poslodavac u farmaceutskoj industriji s 2.095 zaposlenih, što je šest posto više nego prethodne godine.

Solidan rast zabilježili su i glavni Plivini konkurenti – riječki Jadran-Galenski laboratorij (JLG) u većinskom vlasništvu Ive Usmianija i Belupo, koji posluje u sastavu Podravke.

JGL je u lipnju 2015. završio prvu fazu projekta Pharma Valley, ukupne vrijednosti od 361 milijun kuna. Zahvaljujući toj investiciji riječka farmaceutska tvrtka bilježi snažan rast prihoda dobiti. Međutim suočena je i s visokom zaduženošću i padom ruskog tržišta, na koje je u 2016. plasirala trećinu izvoza. Kako bi smanjio dug, početkom 2017. JLG je prodao mađarskom Egis Pharmaceuticalsu ruski portfelj proizvoda brenda D-Panthenol i proizvode iz segmenta ženskog zdravlja.

Belupo je lani ostvario rast prihoda za osam posto i znatno popravio profitabilnost. Posljednjih nekoliko godina Podravkina farmaceutska kompanija pokrenula je investicijski ciklus, a najveći projekt je izgradnja nove tvornice krutih, polukrutih i tekućih oblika lijekova, koja je započela s radom u svibnju 2017. godine. Ukupno ulaganje u gradnju i opremu iznosi 530 milijuna kuna. Očekuje se da će novootvorene proizvodne linije povećati proizvodni kapacitet za 150 posto u odnosu na postojeći te osigurati proizvodnju 100 milijuna pakiranja lijekova godišnje.

Iza rastuće trojke slijede dvije kompanije na silaznoj putanji. Hospira, američka kompanija koja je preuzela Plivino biotehnološko poslovanje, bilježi pad prihoda od 11,3 posto, ali i dalje ostvaruje respektabilnu dobit. Proizvođač veterinarsko-medicinskih proizvoda Genera, koju je prije dvije godine od odvjetnika Marijana Hanžekovića preuzela britanska kompanija Dechra Pharmaceuticals, pretrpjela je pad prihoda od 20 posto, uz gubitak od 11 milijuna kuna.

Među brzorastućim farmaceutima našla se tvrtka ACG Lukaps iz Ludbrega, koja proizvodi tvrde želatinske kapsule za farmaceutsku industriju i izvozi gotovo cjelokupnu proizvodnju. Tvrtka u indijskom vlasništvu lani je ostvarila rast prihoda od 22,1 posto i gotovo četiri puta veću dobit u odnosu na 2015. U proteklih osam godina realizirane su investicije kojima su utrostručeni kapaciteti, a indijski ulagači u narednih nekoliko godina planiraju proširiti kapacitete s ciljem da ACG Lukaps zauzme drugu poziciju na tržištu Europe kao dobavljač vodećih farmaceutskih tvrtki u Europi i Rusiji.

Ludbreški proizvođač i distributer generičkih lijekova Farmal, u vlasništvu njemačke tvrtke Dermapharm, prebrodio je krizu u koju je upao zbog afere Hipokrat, o čemu svjedoči rast prihoda od 192,4 posto. Nakon višegodišnjih gubitaka kompanija je ostvarila i solidnu dobit. Podsjetimo, u slučaju Hipokrat u sudnici su se našli šefovi Farmala, koji su bili optuženi da su organizirano podmićivali liječnike, kao i manji broj ljekarnika, kako bi osigurali što bolju prodaju svojih lijekova.

Listu vodećih farmaceuta zaključuje Pharmas, kompanija u vlasništvu Luke Rajića, čiji prihod je lani porastao za 26 posto, na 76,4 milijuna kuna. Unatoč kontinuiranom rastu prodaje, Pharmas od početka poslovanja nije ostvario dobit. Doduše, lani je zabilježen najmanji minus u proteklih sedam godina.

Analiza pokazatelja poslovanja tri vodeće farmaceutske kompanije, koju su proveli istraživači Ekonomskog instituta, pokazuje da JLG prednjači po profitabilnosti s profitnom maržom od 13,8 posto i povratom na kapital od 20,3 posto. Pliva ostvaruje iznadprosječnu produktivnost rada, unatoč činjenici da zapošljava 43 posto svih zaposlenika vodećih deset poduzeća u sektoru. S druge strane JGL ostvaruje ispodprosječnu produktivnost, što se može objasniti relativno velikim brojem zaposlenika uslijed zapošljavanja djelatnika u novim proizvodnim kapacitetima.

Pokazatelji aktivnosti potvrđuju dobro poznat problem domaće farmaceutske industrije s rokovima plaćanja. Naime prosječno vrijeme naplate potraživanja za deset najvećih poduzeća u 2016. godini iznosilo je 215 dana. Zanimljivo je to da je JGL najizloženiji riziku naplate potraživanja s obzirom na to da od prodaje do naplate potraživanja u prosjeku prolazi više od deset mjeseci. Najizraženije pogoršanje zabilježeno je kod Hospire, koja je naplaćivala svoja potraživanja u 24 dana u 2015., dok je naplata potraživanja u 2016. potrajala gotovo devet mjeseci.

Dodatan izazov za tvrtke orijentirane na domaće tržište svakako predstavljaju niže cijene lijekova na recept na hrvatskom tržištu.

Prema pokazateljima zaduženosti, u odnosu na promatrane konkurente, JGL je najzaduženije poduzeće s najnepovoljnijim odnosom duga i vlastitog kapitala, što je povezano s novim ulaganjima u širenje proizvodnih kapaciteta.

U analizi se ističu i dva ključna problema s kojima se suočava hrvatska farmaceutska industrija. Prvi je problem naplate potraživanja, prisutan osobito kod proizvođača orijentiranih na domaće tržište.

Drugi je vezan uz orijentaciju na proizvodnju generičkih (zamjenskih) lijekova, koji gube svoju tržišnu poziciju na račun skupljih originalnih lijekova. Stoga će jedan od glavnih izazova za domaću farmaceutsku industriju u idućih pet godina biti strateško pozicioniranje, kako na pojedina tržišta, tako i na proizvodni portfelj, zaključak je analize.