Sve je počelo pozivom u Ovalni ured 2018. godine. John Bolton, tadašnji savjetnik za nacionalnu sigurnost, svjedoči tome kako ga je Trump iznenadio prijedlogom o kupnji teritorija pod danskom krunom. 'Trump mi je rekao da mu je istaknuti biznismen upravo sugerirao da SAD kupi Grenland', prisjeća se Bolton. Taj biznismen bio je Ronald Lauder, čovjek s kojim američki predsjednik prijateljuje još iz poslovne škole 1960-ih i koji je u ožujku 2025. godine u njegovu kampanju upumpao pet milijuna dolara.​

Lauderova 'strateška vizija' Grenlanda nije samo teoretska, koliko god na prvu zvučala suludo. Dok Trump javno obećava da na otoku neće graditi zlatne nebodere, Lauder je preko anonimnih kompanija već ušao u vlasništvo tvrtke Greenland Water Bank. Sjedište te tvrtke je oronula i pljesniva zgrada u glavnom gradu Nuuku, no lokacija je savršena – tik uz parlament, s idealnim pogledom na luku i komunikacijske tornjeve. Partneri su mu lokalni moćnici: bivši savjetnik premijera i suprug aktualne ministrice, što ga postavlja u samo srce grenlandske elite u trenutku u kojem Washington gubi strpljenje s Danskom.

Tko je Ronald Lauder

Ronald S. Lauder rođen je 1944. godine kao mlađi sin Estée i Josepha Laudera, osnivača istoimene kozmetičke kuće koja je od obiteljske radionice postala globalni beauty imperij. Iako je rođen u bogatstvu, rano se profilirao kao kombinacija nasljednika, diplomata i političkog donatora: radio je u obiteljskoj kompaniji, služio u Reaganovoj administraciji u Pentagonu, a 1980-ih bio i američki veleposlanik u Austriji. Probao se okušati i u politici – neuspješno se kandidirao za gradonačelnika New Yorka 1989. godine, ali je ostao u blizini moći, prije svega donacijama republikanskim kandidatima i svojim lobističkim inicijativama.​

Iako je desetljećima bio zaštitno lice kompanije, Lauder je u siječnju 2025. godine objavio službeno povlačenje iz upravnog odbora The Estée Lauder Companies. No to nipošto ne znači kraj njegova utjecaja; prema dioničarskom ugovoru, zadržao je pravo imenovanja dva člana odbora, na čija je mjesta postavio kćer Jane i zeta Erica Zinterhofera, osiguravajući tako obiteljsku kontrolu nad strateškim odlukama. Uz to, i dalje obnaša funkciju predsjednika Cliniquea, jednog od najprofitabilnijih brendova u portfelju, a obitelj Lauder ukupno drži oko 80 posto glasačke moći u toj kompaniji.

No njegov utjecaj nije ograničen na SAD. Kao predsjednik Svjetskog židovskog kongresa godinama je imao direktan kanal s vladama diljem svijeta, od Europe do Bliskog istoka, pozicionirajući se kao moralni autoritet u borbi protiv antisemitizma, ali i kao čovjek čije se ime pojavljuje kad god se prelamaju veliki interesi, od Ukrajine do Arktika.​

Lauder i Trump poznaju se već 60 godina

Lauder i Trump znaju se više od šest desetljeća, a upoznali su se 1960-ih u prestižnoj poslovnoj školi u Philadelphiji i ostali u istom zatvorenom krugu njujorških milijardera. Kad je Trump osvojio Bijelu kuću 2016. godine, Lauder je vrlo brzo donirao novac svojoj političkoj simpatiji: dao je 100.000 dolara Trumpovu pobjedničkom odboru (Trump Victory Committee), a i javno ga branio kad se dovodilo u pitanje njegovo mentalno stanje.​

Sam je priznao da pomaže predsjedniku oko 'nekih od najsloženijih diplomatskih izazova', a iz današnje perspektive jasno je da je jedan od tih 'izazova' bio – Arktik. Bolton, tadašnji savjetnik za nacionalnu sigurnost, svjedoči da ga je Trump 2018. godine pozvao u Ovalni ured s idejom koja je zvučala kao vic: kupimo Grenland. Kad je Bolton pitao otkud to, odgovor je bio jasan – 'iskusan biznismen', njegov stari prijatelj, upravo mu je to predložio. Taj prijatelj bio je, naravno, Lauder.​

Milijarder se uključio i izravno, a Bolton kaže da je razgovarao s njim o Grenlandu pa se on ponudio i kao neformalni kanal prema Danskoj, državi koja formalno kontrolira taj golemi arktički teritorij. U pozadini je krenuo ozbiljan proces: mali tim u Bijeloj kući počeo je analizirati opcije kako povećati američki utjecaj na Grenlandu, od kupnje do raznih aranžmana nalik najmu.​

No njihov odnos nije uvijek bio idiličan, već ga je primarno definirao dubok politički pragmatizam. Kad je 2022. godine Trump u Mar-a-Lagu ugostio Nicka Fuentesa, poznatog po poricanju holokausta, Lauder je kao šef Svjetskog židovskog kongresa oštro reagirao. Fuentesa je nazvao 'virulentnim antisemitom', poručivši da je nezamislivo da bi se itko uopće družio s takvom osobom.​

Međutim interesi su brzo nadvladali ideološke nesuglasice. Čim je postalo jasno da se Trump vraća na vlast, Lauder je u ožujku 2025. godine u njegov pokret uložio pet milijuna dolara. Ta donacija MAGA Inc.-u, uz sudjelovanje na ekskluzivnim večerama za koje se ulaznica plaćala milijun dolara po osobi, učinkovito je izbrisala sve razmirice iz prošlosti i ponovno Lauderu otvorila vrata Ovalnog ureda.​

Zašto baš Grenland?

Ono što je javnosti dulje vrijeme izgledalo kao Trumpova opsesija 'još jednim komadom zemlje' imalo je vrlo konkretno strateško zaleđe. Grenland je, kako Lauder sam kaže, 'epicentar nadmetanja velikih sila' jer je pod ledom 'riznica rijetkih metala' ključnih za umjetnu inteligenciju, napredno oružje i modernu tehnologiju, a topljenje leda otvara nove pomorske rute koje mijenjaju globalnu trgovinu i sigurnosnu kartu svijeta.​

U kolumni u New York Postu branio je Trumpa upravo tom logikom, ističući da njegov koncept za Grenland nikada nije bio apsurdan – bio je strateški. Taj je argument jednostavan i brutalan: tko kontrolira Grenland, ima prednost u utrci za ključne resurse i nove trgovačke rute u trenutku u kojem se na Arktiku sudaraju interesi SAD‑a, Kine i Rusije.​

No istodobno uz obranu Trumpova 'koncepta', Lauder je 'glasao' kapitalom. Savjetnici američkog predsjednika, poput Boltona, opisuju da on 'informacije koje čuje od prijatelja uzima kao istinu i kasnije ih je nemoguće izbiti iz glave'.

Od 2018. godine, kad usadio ideju Grenlanda u predsjednikovu glavu, Lauder je polako počeo ulagati upravo ondje gdje SAD želi širiti svoj doseg. Danski i grenlandski poslovni registri pokazuju da je tvrtka s adresom u New Yorku i anonimnim vlasnicima u proteklim mjesecima kupila udjele u poslovima na teritoriju Grenlanda.​

Jedan od njih je boutique projekt izvoza 'luksuzne' izvorske vode iz otoka u Baffinovu zaljevu pod brendom Greenland Water Bank. Službena adresa te kompanije je oronula i zapuštena zgrada u glavnom gradu Nuuku, bivša škola s oguljenom zelenom bojom, zatvorenim prozorima i grafitima na vratima, a lokalci je pamte i po crnoj plijesni zbog koje je navodno i zatvorena. Upravo ondje, iza plastičnom folijom obloženih zidova, registrirana je tvrtka u koju je, prema danskim medijima, ušao Lauder.​

Grenlandski partner ovako opisuje investitore: 'Lauder i njegovi kolege iz investicijske grupe imaju jako dobro razumijevanje i pristup luksuznom tržištu.' To zapravo znači da on donosi brend, veze i ulazak u krugove u kojima se skupa voda iz 'posljednje čiste divljine' prodaje kao statusni simbol. Iza romantike o 'netaknutom ledu' pak stoji poslovni plan koji Grenland vidi kao brendiranu robu budućnosti.​

Grenlandska elita kao lokalni partneri

No voda je tek prvi sloj. Isti krug investitora, među kojima je Lauder, planira hidroenergetski projekt: korištenje najvećeg grenlandskog jezera za proizvodnju struje za aluminijsku talionicu. To su investicije koje traže dugoročno povjerenje vlasti i dubinsko razumijevanje lokalne politike, a upravo tu dolazi do izražaja Lauderova mreža.​

Njegovi grenlandski partneri stoga nisu anonimni poduzetnici, već ljudi s ozbiljnim političkim pedigreom. Svend Hardenberg bio je ključni savjetnik premijera, zatim i šef državne energetske kompanije, a lokalni mediji prate ga već godinama – često kroz prizmu kontroverzi. Njegov poslovni partner Jørgen Wæver Johansen šef je lokalne organizacije vladajuće stranke Siumut u Nuuku i suprug ministrice vanjskih poslova Grenlanda, Vivian Motzfeldt.​

To znači da investicijska shema grenlandske vode i energije počiva na trokutu: američki milijarder blizak američkom predsjedniku, lokalni politički teškaš i suprug žene koja vodi grenlandsku diplomaciju. Upravo zato danski sigurnosni analitičari upozoravaju da Lauderov ulazak u taj biznis vjerojatno nije motiviran kratkoročnom zaradom, osobito jer financijski izvještaji pokazuju da je projekt nakon gotovo deset godina i dalje u minusu.​

Puno važnije od bilance, tvrde oni, jest pristup grenlandskoj eliti i mogućnost oblikovanja narativa da je SAD 'bolji partner od Danske'. Drugim riječima, čak i ako nikad ne izvuče ozbiljnu dobit iz vode ili struje, investicija može imati političku vrijednost, kao ulaznica u razgovore i odluke o budućnosti otoka.​

Ukrajinski litij: Slučaj ležišta Dobra

U ledu Grenlanda i tlu Ukrajine Lauder traži istu stvar – metale budućnosti, bez kojih je moderna tehnologija nezamisliva. Naime isti obrazac usklađenosti privatnog interesa i državne strategije, kakav se planira za Grenland, upravo je dobio svoju službenu potvrdu u Ukrajini. U siječnju je ukrajinska vlada objavila da je konzorcij Dobra Lithium Holdings dobio prava na razvoj jednog od najvećih europskih nalazišta litija – ležišta Dobra u regiji Kirovohrad. Iza ovog konzorcija stoje tvrtke TechMet i Rock Holdings, a projekt je osmišljen kao 'testni model' za privlačenje zapadnog kapitala u ratom razoreno gospodarstvo.​

TechMet pritom nije tek obična privatna tvrtka jer je izravno podupire američka vlada preko svoje razvojne agencije (DFC), a Lauder, prema izvješćima New York Timesa, pojavljuje se kao ključni investitor u pozadini. Posao je realiziran u sklopu fonda za zajednička ulaganja koji je promovirao upravo Trump, a koji SAD-u osigurava povlašten pristup ukrajinskim mineralima.

Dok Trump koristi resurse kao argument za nastavak potpore Kijevu, Lauderov konzorcij preuzima kontrolu nad metalom ključnim za baterije električnih vozila i modernu tehnologiju, planirajući ulaganja od najmanje 179 milijuna dolara. Tako je Lauder još jednom potvrdio obiteljski talent: baš kao i u kozmetičkom biznisu, najvažnije je znati dobro 'našminkati' surovu otimačinu resursa i prodati je pod etiketom strateškog partnerstva.