Uoči sastanka predstavnika Grenlanda i Danske s predstavnicima američke administracije očekivalo se najgore jer sve je odisalo prijetnjom prisilne aneksije od strane SAD-a i sjećanjem na poniženje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog prije godinu dana u Bijeloj kući. Ipak, u Washingtonu nije došlo do takvog raspleta. Obje su se strane prije svega složile da se ne slažu. No odlučile su osnovati radnu skupinu kako bi se nastavili razgovori o budućnosti Grenlanda. Njemački tagesschau odlučio se pozabaviti mogućim scenarijima.

Prvi scenarij: Vojno preuzimanje

Donald Trump stalno iznova spominje ovu opciju. Nema sumnje u sposobnost američke vojske da u kratkom roku zauzme otok. SAD već ima vojnu prisutnost na Grenlandu, iako je riječ manjem broju vojnika stacioniranih u svemirskoj bazi Pituffik na sjeverozapadnoj obali. Prema riječima danskog ministra vanjskih poslova, ondje se nalazi oko 200 američkih vojnika.

To, međutim, vjerojatno ne bi bilo dovoljno za brzu operaciju – invazija bi stoga prije svega zahtijevala dovođenje snaga izvana. Ključnu ulogu pritom bi trebala imati Druga flota američke mornarice, čije područje djelovanja obuhvaća sjeveroistočni Atlantik. Unutar američke vojske trenutačno se razvijaju novi planovi za takav scenarij – Trump je odgovarajuću zapovijed izdao odmah nakon operacije usmjerene na svrgavanje venezuelanskog čelnika Nicolása Madura.

Međutim, američka invazija na Grenland značila bi napad na državu članicu NATO-a, čime bi se aktivirao mehanizam uzajamne obrane iz NATO-ova ugovora. On može uključivati i vojni odgovor ostalih članica, ali to nije obvezno. To bi također značilo da bi američki admiral morao voditi NATO-operaciju protiv SAD-a, budući da je odgovornost za obranu nordijskih zemalja Finske, Švedske i Danske trenutačno u američkim rukama. Takav događaj, kako ističe danska premijerka Mette Frederiksen, značio bi kraj NATO-a.

Scenarij vojne intervencije otvara niz političkih pitanja za Trumpa. Hoće li donijeti odluku ne mareći za Republikansku stranku, u kojoj ima mnogo pristaša NATO-a? Bi li riskirao gubitak američkih baza u Europi? Ili u sukobu oko Grenlanda vidi priliku za razgradnju NATO-a? Koliko visoko procjenjuje rizik vojnog sukoba s državama članicama Saveza? O tim će se pitanjima, međutim, vjerojatno odlučivati prvenstveno u Bijeloj kući – a ne u zajedničkoj radnoj skupini s Danskom.

Drugi scenarij: Kupnja otoka

Trump je više puta jasno dao do znanja da želi posjedovati Grenland, čak je govorio i o njegovu 'stjecanju'. Washington je i u prošlosti redovito imao Grenland na radaru. Nakon Drugog svjetskog rata, primjerice, američka je vlada Danskoj ponudila 100 milijuna dolara u zlatu. Do kupnje tada nije došlo.

Trump je ideju prvi put iznio tijekom svog prvog mandata, iako ne s današnjom žestinom. Nakon pobjede na izborima 2024. ponovno je aktualizirao pitanje preuzimanja otoka, ali je pritom naglasio vojnu opciju. Prema navodima američkih medija, državni tajnik Marco Rubio potom je precizirao opciju kupnje. Izjavio je da nedavne prijetnje nisu bile usmjerene na vojnu invaziju, nego na kupnju. New York Times je, pozivajući se na izvore iz administracije, izvijestio da je Trump zatražio ažurirani plan za kupnju otoka.

Reuters je nedavno objavio da se razmatraju iznosi između 10.000 i 100.000 dolara po stanovniku kako bi ih se uvjerilo da pristupe SAD-u. Kopenhagen i Nuuk brzo su odbili takve ponude.

Bivši danski ministar za Grenland, Tom Høyen, rekao je u intervjuu za NDR Info: 'Tko vjeruje da se Grenlanđani mogu kupiti, ne poznaje grenlandsku dušu.' Veze s Danskom traju stoljećima, ponekad su čak i obiteljske. To oblikuje njihov kulturni identitet – ponude novca vrijeđaju ljude i izazivaju prezir.

Treći scenarij: Referendum o aneksiji

Grenland je samoupravna sastavnica Kraljevine Danske, ali ima pravo putem referenduma proglasiti neovisnost. To bi mogao biti korak prema dobrovoljnom pristupanju otoka SAD-u. Nedavno je američki senator John Kennedy, republikanac, spekulirao o mogućnosti takvog razvoja događaja.

Čini se da SAD pokušava zabiti klin između Grenlanda i Danske te potaknuti protudanske osjećaje. Krajem kolovoza danska javna televizija DR izvijestila je da danska vlada sumnja na uključenost američkih državljana u prikrivene operacije utjecaja na Grenlandu. Osim toga, Trump je imenovao posebnog izaslanika za Grenland, koji je ubrzo potom najavio planove da će izravno razgovarati s Grenlanđanima o mogućem članstvu u SAD-u.

Iako je među Grenlanđanima posljednjih godina porasla sklonost neovisnosti od Danske, ankete provedene prošlog proljeća pokazale su da se oko 85 posto stanovnika protivi priključenju SAD-u. Nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora formirana je široka koalicija koja se smatra znakom odbacivanja aneksije od strane SAD-a.

Zahtjevi iz Washingtona, umjesto toga, dodatno su približili Grenland Danskoj. Grenlandski premijer Jens Frederik Nielsen izjavio je: 'Ako moramo odlučiti ovdje i sada, biramo Dansku, Kraljevinu Dansku, NATO i Europsku uniju.' Referendum je stoga za SAD vjerojatno neprivlačna opcija.

Četvrti scenarij: Vojno jačanje Grenlanda i Arktika

Od 1951. godine postoji sporazum koji američkoj vojsci omogućuje korištenje Grenlanda u vojne svrhe ako preuzme odgovornost za njegovu obranu. Od tada su SAD izgradile brojne baze na otoku, no gotovo sve su u međuvremenu zatvorene. Ugovor, međutim, omogućuje SAD-u da gotovo u svakom trenutku poveća svoju vojnu prisutnost. No to, čini se, Trumpu nije dovoljno, jer svoje zahtjeve dosljedno opravdava prijetnjom koju predstavljaju Kina i Rusija.

Kako bi se odgovorilo na te sigurnosne izazove, nekoliko država članica NATO-a nedavno je zagovaralo snažniju prisutnost Saveza u regiji. Zajednička izviđačka misija u kojoj sudjeluje više NATO-ovih zemalja, uključujući i njemačke oružane snage, trebala bi započeti ovoga tjedna. Cilj misije, prema navodima Ministarstva obrane, jest 'istražiti okvir za moguće vojne doprinose u potpori Danskoj u osiguravanju sigurnosti u regiji'. Za sada je misija prije svega simbolična – ponuda SAD-u, ali i izraz solidarnosti unutar NATO-a.

Danska također namjerava proširiti svoju vojnu prisutnost na otoku – i to u suradnji s NATO-partnerima. Trenutačno je na Grenlandu stacionirana jedinica Arktičkog zapovjedništva danskih oružanih snaga; njezina je jačina 2015. godine iznosila 60 pripadnika. Osim toga, na sjeveroistoku otoka nalazi se ophodna postaja Daneborg, u kojoj je smještena, među ostalim, i dalekometna izviđačka postrojba s psećim zapregama.

Sveukupno gledano, od početka ruske agresije punog razmjera na Ukrajinu NATO je ponovno otkrio stratešku važnost Arktika i pojačano nastoji toj važnosti i odgovoriti. Je li to u konačnici pravi cilj SAD-a ili im to jednostavno nije dovoljno, vjerojatno ovisi o više čimbenika, a ne samo o vojnim razlozima.