Od početka rata u Ukrajini prošle su četiri godine. Otada do danas cijene električne energije i plina za kućanstva u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj drastično su se promijenile.

Jedan od razloga je i to što je udio uvoza ruskog plina u Europu pao s 40 na svega šest posto, uglavnom zbog 19 paketa sankcija, embarga na uvoz, pa i napora EU da diverzificira opskrbu.

To je uzrokovalo cjenovni šok i nestabilnost na tržištu koja je trajala sve do pretprošle godine. No, cijene su, unatoč smirivanju tržišta ostale znatno više nego prije ruske invazije.

Poskupljenja traju već godinama

Prema podacima Eurostata, koje prenosi Euronews, cijene električne energije za kućanstva u EU su od prve polovice 2021. do prve polovice 2025. porasle za 30 posto, s 22,8 na 28,7 centi po kilovatu.

Plin je u istom razdoblju poskupio sa 6,4 na 11,4 centa po kilovatsatu, odnosno za 79 posto.

Po indeksu cijena energije za kućanstva (HEPI), cijene struje za kućanstva u glavnim gradovima zemalja EU su između siječnja 2022. i siječnja 2026. porasle za pet posto. No, ako se u računicu uvrsti i razdoblje od siječnja 2021. naovamo, povećanje cijena je iznosilo 38 posto, što znači da je struja poskupjela i prije ruske invazije.

U tom je razdoblju u Vilniusu struja poskupjela za čak 102 posto. U Bukureštu je poskupljenje iznosilo 88 posto, Bernu 86 posto, Kijevu 77 posto, Amsterdamu 75 posto, Rigi 74 posto... U Zagrebu, kao i u Parizu, struja je u tom razdoblju poskupjela 31 posto. Jedini gradovi u kojima su računi za struju bili niži su Kopenhagen (16 posto jeftinije) i Budimpešta (osam posto jeftinije).

Subvencije (nisu) pomogle Hrvatskoj?

Stručnjaci za europsku energetsku i klimatsku politiku tvrde da i način proizvodnje električne energije igra ulogu u kretanju cijena. Tako zemlje koje se oslanjaju na obnovljive izvore energije mogu profitirati zahvaljujući tome što su donekle zaštićene od promjena cijena fosilnih goriva u proizvodnji električne energije.

Ako se pogledaju cijene od siječnja 2022. do siječnja 2026., slika je već drugačija. U Kopenhagenu (44 posto), Bruxellesu, Oslu, Londonu (22 posto), Amsterdamu (20 posto), Madridu (17 posto), Berlinu (14 posto), Budimpešti (sedam posto), Beču (pet posto), Ateni i Rimu (četiri posto), pojeftinile su cijene struje.

Istovremeno, u Vilniusu (70 posto) te Kijevu (87 posto), cijene struje su najviše porasle. Poskupljenje od 33 posto je u tom razdoblju zabilježeno i u Zagrebu.

Varijacije u cijeni plina

Što se tiče cijena plina, cijene su također znatno varirale. Od siječnja 2022. do siječnja 2026. plin je najviše poskupio u Rigi (89 posto), Varšavi i Lisabonu (55 posto), a pojeftinio u Berlinu (41 posto), Bruxellesu i Ateni (40 posto). Na razini Europe su u tom razdoblju cijene plina pale za jedan posto, a u Zagrebu su recimo porasle za osam posto.

Između studenog 2021. i siječnja 2026. cijene prirodnog plina u glavnim gradovima EU porasle su, pak, za 24 posto, pri čemu je najveće poskupljenje zabilježeno u Varšavi (88 posto), Bratislavi (85 posto), Lisabonu (77 posto) i Pragu (70 posto). Plin je u tom razdoblju pojeftinio u Kijevu (35 posto), Bukureštu (3 posto) i Bruxellesu (18 posto). U Zagrebu su cijene plina, pak, porasle za 16 posto, kao i u Madridu.

Cijene plina su se također stabilizirale u protekle dvije godine. U nekim zemljama je do poskupljenja došlo zbog zatvaranja plinskih polja, a u nekima, poput Njemačke i Austrije, zbog ovisnosti o ruskom plinu.

No, dobar dio cijena je bio pod utjecajem poreza, državnih subvencija i drugih fiskalnih politika, koje su različite od države do države.