Ruska invazija na Ukrajinu i dalje snažno utječe na europska energetska tržišta, a razlike u nacionalnim politikama, energetskom miksu i tarifnim sustavima produbljuju jaz između najjeftinijih i najskupljih zemalja.

Struja najjeftinija u Turskoj, a najskuplja u Njemačkoj

U prvom polugodištu 2025. cijene električne energije za kućanstva kretale su se od 6,2 eura na 100 kWh u Turskoj do 38,4 eura u Njemačkoj, pokazuju podaci Eurostata. Prosjek za 38 europskih zemalja, uključujući članice EU-a, države kandidatkinje i zemlje EFTA-e, iznosio je 28,7 eura, piše Euronews.

Zapadna Europa imala je najviše nominalne cijene: Belgija (35,7 eura) i Danska (34,9 eura) bile su odmah iza Njemačke, a cijene su prelazile 30 eura i u Italiji, Irskoj te Češkoj. Hrvatska se smjestila u donjem dijelu ljestvice s 15 eura za 100 kWh. No kako je Vlada odlučila da subvencioniranja struje više neće biti pa su od 1. studenog na snazi nove, više cijene, a isto se može očekivati i od 1. travnja 2026. godine, Hrvatska će dogodine u ovo vrijeme skočiti za pokoje mjesto gore.

Većina istočnoeuropskih zemalja i država kandidatkinja imala je znatno niže cijene. Električna energija stajala je manje od 10 eura za 100 kWh u Turskoj, Gruziji, Kosovu, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori.

Među članicama EU-a Mađarska je imala najnižu cijenu (10,4 eura), a Španjolska (26,1 euro) i Francuska (26,6 eura) ostale su ispod prosjeka Unije.

Usklađivanje sa standardom kupovne moći

Stručnjaci konzultantske tvrtke VaasaETT navode da razlike odražavaju čimbenike poput energetskog miksa, strategija nabave i cjenovne politike dobavljača, subvencija i strukturne razlike u tarifama. Kada se cijene prilagode standardu kupovne moći (PPS), mjeri koja uračunava lokalne prihode i troškove života, razlike se smanjuju.

Euro jednostavno nema jednaku vrijednost u svim zemljama i zato se manji prihodi u nominalnim iznosima donekle izravnavaju kroz PPS.

U kategoriji električne energije i plina cijene su se kretale od 12,8 PPS-a na Islandu do 39,2 PPS-a u Češkoj, koju su slijedile Poljska (35 PPS-a) te Italija i Njemačka, obje iznad 34 PPS-a. Hrvatska se našla u sredini s 21 PPS-om.

Najniže vrijednosti imale su Malta (13,7 PPS-a), Turska (14 PPS-a) i Mađarska (15 PPS-a). Nordijske zemlje, osobito Norveška (16 PPS-a) i Finska (18,7 PPS-a), uživaju niže prilagođene cijene, a Švedska je ispod prosjeka EU-a od 28,6 PPS-a.

Cijene električne energije ostale su relativno stabilne u većini zemalja, s promjenama manjim od 10 posto između prvih polugodišta 2024. i 2025. godine. No neke države zabilježile su značajne pomake u nacionalnim valutama, a Moldavija i Turska istaknule su se povećanjima većim od 50 posto.

Unutar EU-a, Luksemburg i Irska imali su rast veći od 25 posto. S druge strane, Slovenija, Finska i Cipar zabilježile su najveće padove, sve iznad devet posto u apsolutnom iznosu.

Cijene plina: Švedska najskuplja, Gruzija najjeftinija

Cijene prirodnog plina za kućanstva također su jako varirale u prvoj polovici ove godine. U Švedskoj je bila najviša – 21,30 eura za 100 kWh, zatim u Nizozemskoj (16,2 eura) i Danskoj (13,1 eura). Prosjek EU-a iznosio je 11,4 eura.

Nasuprot tome, Mađarska (3,07 eura), Hrvatska (4,61 euro) i Rumunjska (5,59 eura) imale su najniže cijene plina u EU-u.

U zemljama izvan Unije najjeftiniji plin bio je u Gruziji – samo 1,7 eura – a slijedila je Turska (2,1 euro).

Među najvećim gospodarstvima EU-a, Francuska je imala najskuplji plin (13 eura), ispred Italije (12,4 eura) i Njemačke (12,2 eura). Španjolska (8,6 eura) je bila najjeftinija.

Prema stručnjacima VaasaETT-a, razlike u cijenama plina objašnjavaju se različitim strategijama nabave i njihova određivanja, razinama skladištenja, vremenskim uvjetima, povezanošću s drugim tržištima, subvencijama i tarifnim miksom. Nakon prilagodbe kupovnoj moći, Švedska je i dalje bila najskuplja sa 17,6 PPS-a, a Mađarska je imala najnižu cijenu u EU-u – 4,4 PPS-a. Hrvatska je bila u donjem dijelu sa 6,5 PPS-a.

Sjeverna Makedonija bila je iznimka jer je imala 24,1 PPS, unatoč relativno umjerenoj nominalnoj cijeni od 12,2 eura.

Na godišnjoj razini cijene plina za kućanstva u prvoj polovici 2025. najviše su porasle u Turskoj (28,2 %), Sjevernoj Makedoniji (26 %), Estoniji (23,9 %), Bugarskoj (23,6 %) i Švedskoj (20,9 %). U Hrvatskoj je rast iznosio 3,1 posto.

Značajan pad zabilježen je u više zemalja, među kojima su Slovenija (12,7 %), Austrija (11,5 %) i Češka (10,9 %), sve s padom većim od 10 posto u apsolutnom iznosu.