Pudić je to rekao na konferenciji za novinare uoči početka 41. Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin, kojeg organiziraju Centar za plin Hrvatske i Hrvatska stručna udruga za plin, a na kojem sudjeluje oko 500 stručnjaka iz sektora plina i energetike.

Cijena plina za kućanstva u novoj plinskoj godini trebala bi se znati na kraju lipnja, prema sadašnjoj situaciji cijena bi trebala biti veća, a vidjet će se hoće li biti dodatna subvencija Vlade na tu cijenu, rekao je Pudić. Nastavio je da, ako je cijena plina 50 posto veća na tržištu to ne znači da će toliko biti veća i krajnja cijena kod kućanstava te da na krajnju cijenu utječe i transport, skladištenje i distribucija. Doći će do povećanja cijena ako ne dođe do određenih subvencija Vlade, zaključio je.

Pudić je kazao je da se i ovogodišnji susret stručnjaka za plin održava u okolnostima izvanredne situacije, rata u Iranu te se događaju promjene i dodatno vidi značaj plina i energije na tržištu.

Ocijenio je da je danas situacija daleko bolja i za Hrvatsku i Europu nego 2022. jer je Europa tada uvozila gotovo 40 posto plina iz Rusije, a nije bilo izgrađene infrastrukture LNG terminala. No, Europa se okrenula izgradnji LNG terminala i odlukama da se plin u skladištima puni do 90 posto i da se ona ne ostavljaju poluprazna, istaknuo je Pudić i dodao da je, što se sigurnosti opskrbe tiče, ova situacija bolja.

Naglasio je da je prirodni plin svjetska roba i sigurno će ga imati onaj koji više plati, ali da to ne znači da ga neće nabaviti i siromašnije države.

Pudić je ocijenio da je Europa, kao i Hrvatska u puno boljoj situaciji jer sada imamo LNG terminal, jako dobru plinsku infrastrukturu, skladište plina i domaću proizvodnju. Što se tiče Ine, pad proizvodnje je lani zaustavljen i krenulo se prema rastu proizvodnje te kroz nekoliko godina možemo očekivati da će se sa sadašnjih 20 do 25 posto doći na 30 do 35 posto naše ukupne potrošnje, dodao je.

Pudić smatra da je pogrešna teza da nam plin neće trebati jer potrošnja nije pala te da je, ako nešto i padne, to je zbog pada industrije i prebacivanja proizvodnje u manje razvijene zemlje.

Situacija nije tako loša kao prije, iako imamo poskupljenje plina s gotovo 30 eura, cijena se popela u jednom trenutku na 60 eura za megavatsat i stabilizirala se na oko 45 eura, što je sasvim u redu i ne može izazvati tolike poremećaje na tržištu, kazao je.

Na pitanje o dekarbonizaciji i prelasku na obnovljive izvore, kazao da će plin sigurno imati veliku ulogu. Još ima puno termoelektrana na ugljen i nove se grade u svijetu, a plin pri proizvodnji električne energije emitira dvostruko manje emisija nego ugljen. S dekarbonizacijom treba nastaviti gdje je moguće, kao i s energetskom učinkovitošću, rekao je i istaknuo da sada obnovljiva energija iz vjetra i sunca ne može zadovoljiti niti pet ili deset posto nove potražnje za energijom. Situacija je prilično dobra i zbog inovacija, boljih tehnologija, da bi cijena plina bila u budućnosti sve niža, ako ne bude ovakvih napetosti kao sada na Bliskom istoku, rekao je.

Na pitanje o mogućoj plinofikaciji termoelektrane u Urinju kraj Rijeke, koja već godinama nije pogonu, odgovorio je kako pretpostavlja da bi se moglo krenuti s time, da su plinske elektrane fleksibilne te da će energija, nove elektrane i kapaciteti, biti potrebni za nove projekte. Spomenuo je i da će se možda razmišljati i o plinskoj elektrani na sisačkom području, da ondje već postoji plinska infrastruktura.

Govoreći o LNG terminalu u Omišlju, Pudić je naveo da se većina ukapljenog prirodnog plina dobavlja u Europu i Hrvatsku iz SAD-a, a manji dio iz zemalja povezanih sa Hormuškim tjesnacem. Ovaj naš LNG terminal s udvostručenim kapacitetima igrat će značajnu ulogu i za Hrvatsku i za regiju, naglasio je.

Na pitanje o izgradnji novih LNG terminala u Europi, rekao je da svaki novi terminal spušta cijenu na europskom tržištu, da će trebati biti konkurentniji i da to može utjecati na nižu cijenu plina i za kućanstva i poslovne subjekte.