Tek što se činilo da su dvije najveće svjetske sile pronašle formulu za smirenje trgovinskih tenzija, novi potez Pekinga ponovno je otvorio front. Ministarstvo trgovine Kine prošlog je tjedna objavilo novi dokument koji donosi dalekosežne promjene u izvozu rijetkih metala – minerala ključnih za proizvodnju svega, od pametnih telefona do borbenih zrakoplova
Riječ je o proširenju mjera uvedenih još u travnju, koje su tad već nakratko uzdrmale globalne opskrbne lance. Prema novim pravilima, svaka strana kompanija koja želi izvoziti proizvode koji sadrže i najmanju količinu rijetkih zemalja morat će tražiti posebno odobrenje kineske vlade i prijaviti namjenu tog proizvoda. Time je Peking dodatno učvrstio svoj gotovo monopolski položaj na tržištu prerade tih minerala, navodi BBC.
Trump prijeti novim carinama, Peking uzvraća optužbama
Odluka Pekinga izazvala je burne reakcije u Washingtonu. Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina od čak 100 posto na kinesku robu te novim izvoznim ograničenjima za ključni američki softver. Ministar financija Scott Bessent izjavio je da je Kina „uperila bazuku prema opskrbnim lancima slobodnog svijeta“.
Kineska strana odmah je uzvratila, optuživši SAD da „namjerno izaziva paniku i pogrešna tumačenja“. Ministarstvo trgovine poručilo je kako će zahtjevi za izvoznu dozvolu biti odobreni ako su u skladu s pravilima i namijenjeni civilnoj uporabi. Ipak, u pozadini diplomatskih izjava, jasno je da se radi o jednoj od najoštrijih eskalacija trgovinskog rata u posljednjih nekoliko godina.
vezane vijesti
Novi udarac opskrbnim lancima i industriji
Rijetke zemlje čine okosnicu suvremene tehnologije. Procjenjuje se da je za jedan borbeni avion F-35 potrebna više od 400 kilograma tih metala – za motore, radare i posebne premaze koji omogućuju nevidljivost. U isto vrijeme, oko 70 posto svjetske proizvodnje magneta za električne motore dolazi upravo iz Kine.
Stručnjaci upozoravaju da će nove zabrane „šokirati sustav“. „Ovo je jasan signal da Kina koristi svoju najveću trenutnu polugu pritiska na Washington“, kaže međunarodni predavač Naoise McDonagh s australskog sveučilišta Edith Cowan. Prema njegovim riječima, tajming Pekinga nije slučajan: „Amerikanci su željeli više vremena za pregovore, no Kina je preuzela inicijativu.“
Kina ima stratešku prednost, a ne gospodarsku
Iako rijetke zemlje čine zanemariv dio kineskog gospodarstva – manje od 0,1 posto BDP-a – njihova strateška vrijednost je golema. Profesorica Sophia Kalantzakos sa Sveučilišta u New Yorku objašnjava da su ti minerali „ključni adut u rukama Pekinga“. Dok vrijednost izvoza opada, kineski utjecaj u globalnim pregovorima raste.
Peking posljednjih desetljeća sustavno gradi dominaciju u preradi rijetkih zemalja. Osim bogatih nalazišta, Kina raspolaže golemim istraživačkim kapacitetima i visokoobrazovanim stručnim kadrom, čime je stvorila prednost koju konkurenti teško mogu brzo dostići. Analitičari procjenjuju da bi Zapadu, pa i uz velika ulaganja, trebalo najmanje pet godina da razvije održivu alternativu.
Amerika traži izlaz, ali mogućnosti su ograničene
Unatoč oštrim izjavama, u Washingtonu ostaje otvoren prostor za pregovore. Ministar Bessent poručio je da „vjeruje kako je Kina otvorena za razgovor“ te je izrazio optimizam da se situacija može smiriti. U istom duhu javio se i kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi poručivši da dvije strane trebaju „uspostaviti učinkovit dijalog i potaknuti stabilan razvoj odnosa“.
Sjedinjene Države ipak nastavljaju s protumjerama – od moguće eskalacije carina do ograničenja uvoza kineske tehnologije i blokade kupnje naprednih čipova američke tvrtke Nvidia. Međutim, analiza pokazuje da će takvi potezi samo usporiti, ali ne i zaustaviti kineski tehnološki napredak.
Dugoročna strategija Pekinga
Stručnjaci se slažu da Kina time igra dugu igru. Spremna je podnijeti kratkoročne gospodarske gubitke kako bi ostvarila dugoročne strateške ciljeve – smanjenje ovisnosti o zapadnim tehnologijama i jačanje vlastite pregovaračke moći. Dok SAD još uvijek ovisi o kineskim isporukama, Peking zna da ograničenje izvoza rijetkih zemalja može zaustaviti čitave industrije diljem svijeta.
„Ako Kina prestane isporučivati te minerale, to bi moglo zaustaviti globalnu industriju. To je ključna razlika u odnosima moći“, zaključuje McDonagh. U pekinškim hodnicima vlasti toga su itekako svjesni – i čini se da su svoje adute posložili upravo u trenutku kad su svjetski pregovori o novom trgovinskom dogovoru tek trebali započeti.
