Dok se upotreba gotovine diljem Europe postupno smanjuje, više od polovice svih plaćanja i dalje se obavlja novčanicama. Ipak, njihov udio znatno je manji kada se gleda ukupna vrijednost transakcija. Sve veći broj Europljana prelazi na digitalna plaćanja, no gotovina još uvijek ima važnu ekonomsku i društvenu ulogu
Prema istraživanju Europske središnje banke (ECB), provedenom 2024. na uzorku od 40 tisuća ispitanika, u državama eurozone 52 posto svih transakcija obavljeno je gotovinom, a udio prema vrijednosti iznosi 39 posto. U 14 od 20 zemalja eurozone gotovina je i dalje najčešći način plaćanja – u prosjeku između 45 i 55 posto svih transakcija.
Usporedno gledano, udio gotovine varira od 22 posto u Nizozemskoj do 67 posto na Malti. Najizraženija upotreba novčanica, uz spomenutu Maltu, bilježi se u Sloveniji (64 posto), Austriji (62 posto), Italiji (61 posto), Španjolskoj i Slovačkoj (57 posto) i Hrvatskoj (51 posto), a Nizozemska (22 posto), Finska (27 posto), Luksemburg (37 posto), Belgija (39 posto) i Francuska (43 posto) najviše su okrenute digitalnim plaćanjima. Među četiri najveća gospodarstva EU-a, Francuska je jedina ispod prosjeka eurozone, a Njemačka je s 53 posto tek neznatno iznad.
vezane vijesti
Predstavnik Nizozemske središnje banke za Euronews Business izjavio je da su u toj zemlji 'vrlo visoke stope prihvaćenosti digitalnih metoda plaćanja, poput beskontaktnog plaćanja karticom ili pametnim telefonom', jer potrošači takav način vide kao 'brži i praktičniji od gotovine'. Dodao je i da su u Nizozemskoj i gotovina i kartice široko prihvaćene, što potiču niske naknade trgovcima i bankarske kampanje koje promiču digitalna plaćanja malih iznosa.
Kada se promatra vrijednost transakcija, udio gotovine u eurozoni iznosi 39 posto, krećući se od 17 posto u Nizozemskoj do 59 posto u Litvi. Više od polovice ukupne potrošnje gotovinom bilježe Litva (59 posto), Slovačka (56 posto), Slovenija (56 posto), Austrija (56 posto), Malta (54 posto) i Hrvatska (51 posto). Italija (49 posto), Portugal (47 posto), Španjolska (45 posto), Irska (44 posto), Cipar (43 posto) i Grčka (42 posto) nalaze se u srednjem rasponu, a najniži udio bilježe Nizozemska, Finska, Luksemburg, Njemačka, Francuska i Belgija – od 17 do 35 posto.
ECB navodi da se gotovina najčešće koristi za manje iznose dok kartice preuzimaju dominaciju kod plaćanja iznad 50 eura. Kada su ispitanici odgovarali zašto i dalje koriste gotovinu, 41 posto ih je istaknulo da ona štiti privatnost i anonimnost, 35 posto smatra da pomaže u kontroli potrošnje, a 30 posto da se transakcije odmah izvršavaju. Još 28 posto ispitanika koristi gotovinu jer je šire prihvaćena, a svaki peti navodi da je lakša ili brža za upotrebu. Samo 18 posto njih smatra je sigurnijom od digitalnih metoda.
Razlike su vidljive i prema dobi – potrošači mlađi od 40 godina koriste gotovinu u manje od polovice svojih transakcija, a osobe starije od 65 godina i dalje više od polovice plaćanja obavljaju novčanicama. Rezultati pokazuju da, unatoč digitalizaciji, gotovina u Europi i dalje ima snažnu simboličnu i praktičnu vrijednost, osobito u južnim i istočnim dijelovima kontinenta.
