Tvrtke u eurozoni vide rizik od novog naglog porasta inflacije nalik onome nakon pandemije covida-19 ako bi rat u Iranu potrajao mjesecima, što bi poremetilo opskrbu gorivom, vodikom i helijem, pokazalo je u ponedjeljak istraživanje Europske središnje banke (ECB)
ECB je proveo anketu među predstavnicima vodećih 67 nefinancijskih tvrtki, uglavnom u razdoblju od 23. ožujka do 1. travnja.
Tromjesečno istraživanje ECB-a među velikim tvrtkama pokazalo je da su one koje posluju u industriji zračnog prometa, logistike, kemikalija, plastike i ambalaže već podigle cijene, nerijetko u dvoznamenkastim postocima, ili najavile poskupljenja, što odražava nagli porast cijena nafte od početka sukoba na Bliskom istoku krajem veljače.
No, šire prelijevanje na druge cijene, što je relevantnije za politiku ECB-a, vjerojatno će biti polaganije nego u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, jer su se velike tvrtke zaštitile od oscilacija cijena energije.
vezane vijesti
'To pokrivanje rizika trebalo bi donekle ograničiti utjecaj u kratkoročnom razdoblju, budući da je prelijevanje viših cijena energije na te tvrtke bilo manje izravno, a dolazilo je uglavnom ili samo preko manjih, neosiguranih dobavljača koji traže više cijene ulaznih sirovina', navodi se u izvješću ECB-a.
Međutim, ako se rat i povezani poremećaji u Hormuškom tjesnacu uskoro ne okončaju, tvrtke vide rizik od novog udara inflacije nalik onome zabilježenom 2022.-2023., navode u ECB-u.
'Sukob koji bi trajao mjesecima, a ne tjednima, s Hormuškim tjesnacem koji bio ostao blokiran i/ili s daljnjim napadima na naftnu i plinsku infrastrukturu, doveo bi do globalne nestašice ne samo goriva već i mnogih proizvoda za čiju proizvodnju su potrebni naftni derivati', dodao je ECB, navodeći vodik i helij.
U usporedbi s razdobljem nakon pandemije, ECB je među olakotnim čimbenicima istaknuo slabu globalnu potražnju, posebno iz Kine, izostanak očekivanog procvata u sektoru usluga i nižu razinu gospodarskih poticaja iz fiskalne potrošnje.
Europska središnja banka prošli je tjedan potvrdila važeće kamatne stope, ali je raspravljala o njihovu povećanju kako bi se zauzdala rastuća inflacija te nagovijestila da bi u lipnju mogla početi podizati troškove zaduživanja, podsjeća Reuters.
