STRATEŠKE INVESTICIJE

Kako se ispuhala ideja ulagačke renesanse

25.11.2016 u 18:32

Bionic
Reading

Kada je vlada Zorana Milanovića donosila Zakon o strateškim investicijskim projektima prije tri godine, nije se štedjelo na velikim riječima. Zakon je trebao biti prekretnica koja će konačno otpustiti hrvatski poduzetnički duh iz boce. Tvrdilo se da će se njime omogućiti efikasnije izdavanje potrebnih dokumenata investitorima, što je u konačnici trebalo poboljšati poduzetničku klimu i donijeti zamah gospodarstvu

No od velikih riječi ostale su samo priče jer se Zakon samo zapetljao u postojeću mrežu birokracije. Do danas ni jedan projekt prema tome zakonu nije realiziran, a tek šest projekta je proglašeno strateškima, od kojih su neki, poput izgradnjeLNG terminala na otoku Krku, na dugom štapu, dok je projekt rekonstrukcijaTE Plomin zapao u poteškoće zbog nesklonosti vlade Tihomira Oreškovića. Još se ne zna kako će se nova vlada postaviti prema projektu vrijednom gotovo milijardu dolara, odnosno 6,269 milijardi kuna.

Otužna bilanca

Dakle, do danas su temeljem Zakona o strateškim investicijskim projektima, od osnivanja Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata (13. siječnja 2014. godine), strateškim investicijskim projektima proglašena četiri javna i dva privatna projekta ukupne prijavljene vrijednosti oko 13 milijardi kuna, kazali su nam u Ministarstvu gospodarstva.Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost (AIK) odgovarajući na pitanje je li zakon polučio očekivane efekte za tportal kaže da je zakon omogućio pokretanje nekih iznimno zahtjevnih i složenih projekata koji bi bez njega i danas bili na samom početku.


Mršavi rezultat bio bi još gori da bivši premijer Orešković u jednoj od svojih posljednjih odluka nije dva privatna projekta iz turističkog sektora dodao na listu proglašenih državnih strateških investicijskih projekata - autokamp Punta Novau općini Povljana u Zadarskoj županiji investitora tvrtke Nova Camping vrijedan nešto više od 139 milijuna kuna i Hotel Park s pet zvjezdica u Rovinju investitora hotelskog lanca Maistra vrijedan 450 milijuna kuna.

Tada su se mnogi u javnosti pitali kako je to jedan autokamp postao državni strateški projekt od najveće važnosti. Investitor je tvrtka Nova Camping iz Povljana čiji su suvlasnici zadarska braća Goran i Zvonimir Tudorović, odnosno njihova tvrtka Effectus, te najveći domaći trgovac plinom Pavao Vujnovac, vlasnik Prvog plinarskog društva (PPD), kreditor HDZ-a i prijatelj nekadašnjeg HNS-ova ministra gospodarstvaIvana Vrdoljaka

No osim spomenutih, na listi su još Kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište u Luci Rijeka u okviru projekta obnove riječkog prometnog pravca - Rijeka Gateway vrijedan 1,6 milijardi kuna i Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornicavrijedan 760 milijuna kuna koji je u visokoj fazi realizacije te bi trebao biti gotov da 2018. godine.

U limbu još 27 projekata

Novinić kaže da su investicijski projekti o kojima govorimo vrlo kompleksni i/ili opterećeni teretima neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. 'Jednako tako, značajan broj projekta otežan je sudskim i drugim pravnim procesima. Također, navedeni projekti zbog svoje složenosti podrazumijevaju i duži tijek realizacije, sukladno čemu nismo ni mogli svjedočiti velikom broju realiziranih projekata', objašnjava ravnatelj AIK-a. Međutim, naglasio je da su od šest proglašenih strateških investicijskih projekata dva iz portfelja Agencije za investicije i konkurentnost Hotel Park i Autokamp Punta Nova. 

Na Listi strateških investicijskih projekata koja je svojevrsno čistilište u kojem se investicija dodatno analizira hoće li i konačnici biti predložena Vladi da je se proglasi državnim strateškim investicijskim projektom, trenutno se nalazi ukupno 27 projekata i to 18 javnih te devet privatnih, ukupne prijavljene vrijednosti cca. 19,5 milijardi kuna.


Najvrjedniji je projekt unaprjeđenja, obnove i izgradnje drugog kolosijeka te izgradnje dvokolosiječne pruge za dionicu Dugo Selo-Novska, vrijedan 4,2 milijarde kuna investitora Hrvatskih željeznica.

Posebno su zanimljivi privatni projekti koje dolaze uglavnom iz turističkog i energetskog sektora. Financijski najveća privatno ulaganje u ovoj grupi je izgradnja turističkog resorta na otoku Hvaru vodeće globalne hotelijerske kompanije Four Seasons koja je udružila snage s Arqaam capitalom u investiciji vrijednoj 1,127 milijardi kuna. Tek nešto manje, 1,125 milijardi kuna vrijedan je projekt Park Mitovi i legende Istre investitora tvrtke Marcus Alexander d.o.o.

Tu su još kompleks Frapa Resort Medine u koji, tik uz postojeću marinu, također više od milijardu kuna ulaže tvrtka Medine iz Rogoznice, kao i izgradnja turističkog naselja uvala Livska na otoku Šolti, ulagača tvrtke Azurna obala d.o.o., koja također prelazi milijardu kuna.

Potom su tu veliki turistički kompleks češkog ulagača JTH Costabella u Kostabeli, Hoteli Plat, projekt rekonstrukcije i proširenja piste zračnog pristaništa Mali Lošinj ulagača tvrtke Jadranka d.d. i dvije energane. Jednu na biomasu sa staklenikom u Ogulinu gradila bi tvrtka Reneteh Ogulin d.o.o i drugu hibridnu geotermalnu tvrtka Geotermae d.o.o u Međimurju.

Iako se čini da bi sve bilo isto i da Zakon o strateškim investicijski projektima nije donesen Novinić se ne slaže s takom konstatacijom. Kaže da je riječ o samo jednom obliku podrške investitorima koji nije ni najvažniji. 'Na žalost, Zakon ima svojih ograničenja zbog čega smo unutar svojih ovlasti i predložili izmjene i dopune samog Zakona', kazao nam je Novinić.