Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti donosi prilagodbu domaćih propisa izmijenjenom europskom regulatornom okviru, s ciljem veće transparentnosti, ali i smanjenja administrativnog opterećenja za manje tržišne aktere te jačanja nadzora nad onima od sistemske važnosti.

Kad građani ugovaraju kredit ili poduzeća planiraju ulaganja, visina kamate ili vrijednost investicije ovisi i o tzv. referentnim vrijednostima, poput EURIBOR-a. Takvi financijski indeksi, koji izravno utječu na svakodnevne troškove i odluke, u središtu su zakonodavnih izmjena koje je Hrvatski sabor usvojio kako bi nacionalni okvir uskladio s novim pravilima Europske unije.

Zbog njihove ključne uloge u financijskom sustavu, nakon globalne financijske krize i afera manipulacije poput one s LIBOR-om, Europska unija uspostavila je sveobuhvatan regulatorni okvir kako bi spriječila zlouporabe i ojačala povjerenje u tržišta. Kako je u saborskoj raspravi istaknuo ministar financija Tomislav Ćorić, "uredba o referentnim vrijednostima uređuje kako se smiju izrađivati i objavljivati i koristiti financijski indeksi“ s ciljem "kako bi se spriječile manipulacije indeksima, povećala transparentnost, te ojačalo povjerenje u financijska tržišta.“

Sprječavanje manipulacija

Riječ je o nastavku dugoročnih europskih nastojanja za jačanje integriteta financijskih tržišta. Tijekom rasprava u Europskom parlamentu naglašavana je potreba diferenciranog pristupa, pri čemu je tadašnja izvjestiteljica Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku iz kluba liberala, Cora Van Nieuwenhuizen, upozorila da je "skandal LIBORA doveo do kazni za Deutsche Bank“, ističući kako to nije bila iznimka već da je do "manipulacije došlo u svim sektorima i to za one najbitnije referentne vrijednosti, a te referentne vrijednosti su ključne za stabilnost financijskog tržišta i dobri propisi su nam nužni kako bismo izbjegli bilo kakvu manipulaciju u budućnosti“.

Sličan naglasak stavljen je i na zaštitu građana i realnog gospodarstva. Marisa Matias, bivša portugalska eurozastupnica iz redova ljevice koja je tada vodila pregovore u ime Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, upozorila je da "većina europskih građana izravno i neizravno je pogođena manipuliranjem referentnih vrijednosti“, osobito kroz cijene energenata i osnovnih proizvoda, te da se "manipuliranje cijena sirovina odražava ne samo na proizvođače već i na krajnjeg potrošača koji će skuplje plaćati osnovne proizvode“.

Ključna novost koju zakon preuzima iz europskog okvira jest fokus na najvažnije indekse. Puni regulatorni režim primjenjuje se na ključne i značajne pokazatelje te one povezane s klimatskom tranzicijom, dok se za manje uvodi pojednostavljeni pristup, uz naglasak na pravnoj sigurnosti i stabilnosti u slučaju njihove promjene ili prestanka.

Podjela nadzora

Značajna promjena odnosi se i na nadzor, pri čemu Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) preuzima ključne ovlasti, dok nacionalna tijela, konkretno Hrvatska narodna banka i HANFA, zadržavaju nadležnost u preostalim segmentima.

U praksi to znači da banke, investicijska društva i fondovi mogu koristiti samo dopuštene referentne vrijednosti, uz obvezu da imaju razrađene planove za slučaj njihova prestanka. Posebna pravila primjenjuju se i na indekse koji se koriste u potrošačkim i stambenim kreditima, s ciljem da kamate i uvjeti za građane budu jasni i razumljivi.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti uvodi i prijelazna pravila te nove prekršajne odredbe, uključujući i sankcije za neovlašteno korištenje oznaka održivog financiranja (ESG), odnosno skupa kriterija okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika. S obzirom na rastući interes ulagatelja za održive proizvode, zakonodavac time nastoji spriječiti tzv. "greenwashing”, odnosno praksu da se financijski proizvodi prikazuju održivima bez stvarne osnove. Prema novim pravilima, takve oznake moći će koristiti samo registrirani administratori, dok su za kršenje predviđene novčane kazne.

Vlada očekuje da će novi zakon doprinijeti većoj transparentnosti, pouzdanosti i stabilnosti financijskog sustava. Kako je rezimirao ministar, cilj je "da se domaće tržište kapitala i domaći financijski sustav dodatno integriraju u europski što povećava kredibilnost domaćeg sustava, otvara ga stranim investitorima i u konačnici čini povoljnijim uvjete za ulaganje na hrvatsko tržište“.