Hrvatski bankarski sektor posljednjih godina doživljava pravi procvat. Dobit je visoka, kreditna aktivnost raste, a loši krediti na povijesno su niskim razinama. Ipak, lani je većina banaka zabilježila pad profitabilnosti unatoč nastavku stabilnog trenda rasta imovine i kreditiranja
Hrvatsko bankarsko tržište jedno je od koncentriranijih u Europskoj uniji. Nekoliko velikih banaka dominira sektorom, a manje institucije imaju uglavnom regionalnu ili specijaliziranu ulogu.
vezane vijesti
Trojka drži dvije trećine tržišta
Zagrebačka banka, najveća u zemlji i dio talijanske grupacije UniCredit, lani je učvrstila vodeću poziciju na hrvatskom tržištu, povećavši udjel s 25,16 na 25,5 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke o poslovanju kreditnih institucija. Njezin glavni konkurent Privredna banka Zagreb, članica talijanske bankarske grupe Intesa Sanpaolo, drži drugo mjesto s nepromijenjenim tržišnim udjelom od 20,2 posto. Posljednja među vodećom trojkom, Erste&Steiermärkische Bank iz austrijske grupacije Erste Group, bilježi smanjenje tržišnog udjela sa 17,96 na 17,61 posto. Ove tri banke zajedno drže oko dvije trećine tržišta – od ukupne imovine do depozita i kredita.
Iza njih slijede srednje velike banke OTP banka, Hrvatska poštanska banka i Raiffeisenbank Austria. Među njima najveći rast bilježi Raiffeisenbank Austria dok je najsporije rasla Hrvatska poštanska banka. Manji dio tržišta zauzimaju regionalne banke, među kojima rastom prednjači KentBank, a smanjenje tržišnog udjela pretrpjele su Addiko Bank i Agram banka.
Dobit pala s rekordne razine
Poslovanje banaka u posljednjih nekoliko godina obilježila je snažna profitabilnost. Rast kamatnih stopa u eurozoni povećavao je kamatne prihode, a troškovi financiranja rasli su sporije.
U protekloj godini došlo je do prekretnice. Promjene u monetarnoj politici Europske središnje banke utjecale su na smanjenje kamatnih marži, što je dovelo do pada profitabilnosti. Ukupna dobit svih banaka iznosila je 1,4 milijarde eura, što je za 6,1 posto manje nego rekordne 2024. godine. Smanjili su se i glavni pokazatelji profitabilnosti: prinos na imovinu (ROA) pao je s 1,9 na 1,6 posto, a prinos na kapital (ROE) sa 16,3 na 14,6 posto.
Bankarski sektor tako je ušao u fazu normalizacije nakon iznimno profitabilnih godina.
Najveći pad dobiti, za 23,5 posto, pretrpjela je Privredna banka Zagreb. I većina ostalih banaka s liste top 10 bilježi dvoznamenkasti pad dobiti. S druge strane, Zagrebačka banka je i u nepovoljnim okolnostima uspjela povećati dobit za 13,4 posto. Pozitivan trend s blagim rastom dobiti zadržale su Raiffeisen, Erste i KentBank. Podravska banka je jedina u top 10 zaključila godinu s gubitkom, a on je iznosio 2,5 milijuna eura.
Udio loših kredita na najnižoj razini
Jedan od ključnih pokretača rasta bankarskog sektora posljednjih godina jest kreditiranje stanovništva.
Najbrže rastu stambeni krediti te gotovinski krediti građanima i malim i srednjim poduzećima.
Velik dio tog rasta povezan je s rastom cijena nekretnina i snažnom potražnjom za stanovima, ali i s općenito dobrim gospodarskim kretanjima posljednjih godina.
Istodobno je kvaliteta kreditnog portfelja znatno bolja nego prije desetak godina. Udio loših kredita kontinuirano se smanjuje te je krajem prošle godine iznosio 2,3 posto. I ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, ističu iz HNB-a. Premda se stopa ukupnog kapitala smanjila s 24 na 22,7 posto, sve kreditne institucije imaju stopu ukupnog kapitala osjetno veću od propisanog minimuma od osam posto.
Što bi moglo promijeniti trend?
Unatoč stabilnosti, nekoliko faktora moglo bi utjecati na bankarski sektor u sljedećim godinama.
Prvi je monetarna politika Europske središnje banke. Ako kamatne stope nastave padati, banke bi mogle ostvarivati niže kamatne prihode.
Drugi su makroekonomski rizici, poput sporijeg gospodarskog rasta ili korekcije na tržištu nekretnina.
Treći faktor je regulatorni pritisak. U nekim europskim državama uvedeni su dodatni porezi na bankarsku dobit, što bi se u budućnosti moglo pojaviti i kod nas.
Sve u svemu, hrvatski bankarski sektor trenutno je stabilan, dobro kapitaliziran i profitabilan. No istodobno se nalazi usred transformacije – tehnološke, tržišne i regulatorne.
Za građane i poduzeća to znači da će banke i dalje igrati ključnu ulogu u financiranju gospodarstva, ali će način na koji koristimo bankarske usluge izgledati drukčije nego prije deset godina.
