Ako ste u dosadašnjem tijeku godine iskoristili godišnji odmor, poneki produženi vikend za putovanje možete iskombinirati korištenjem plaćenog dopusta.

Najpopularniji način za stjecanje dodatnih slobodnih dana je darivanje krvi. Osim što činite dobro djelo, za darivanje krvi zakonom vam je zagarantiran plaćeni slobodni dan, a može ih biti i više ako je tako određeno kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu.

Zakon o radu i interni akti poslodavca propisuju i druge slučajeve u kojima imate pravo na plaćeni dopust. To je pravo vezano uz osobne potrebe i odobrava se na vaš zahtjev.

Koliko plaćenih slobodnih dana možete dobiti?

Prema Zakonu o radu, plaćeni dopust možete koristiti u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom te pravilnikom ili ugovorom o radu. Zakon ne određuje koliki vam broj dana pripada po pojedinoj osnovi, već ukupno sedam dana tijekom jedne kalendarske godine za sve slučajeve.

Prava za pojedine okolnosti uređuju se kolektivnim ugovorima ili pravilnicima o radu, što znači da pojedini poslodavci omogućuju i više od od sedam dana neplaćenog dopusta. Razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu, a plaćeni dopust možete koristiti u vrijeme ili neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg ostvarujete pravo na njegovo korištenje.

Pored slučajeva pobrojanih zakonom (darivanje krvi, sklapanje braka, rođenje djeteta, teže bolesti ili smrt člana uže obitelji), plaćeni dopust možete dobiti za druge namjene, poput selidbe, obavljanja sistematskog pregleda i sl., pri čemu se konkretna prava određuju kolektivnim ugovorom ili internim aktima poslodavca. Plaćeni dopust možete ostvariti i za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja, pod uvjetom da je riječ o školovanju na koje vas je uputio poslodavac.

Trajanje tog dopusta uređuje se kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

Što je pravo na odsutnost s posla?

Pravo na odsutnost s posla novi je institut te je rezultat usklađivanja s Direktivom Europske unije o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, a podrazumijeva pravo na odsutnost s posla jedan dan u kalendarskoj godini u slučajevima osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga nastalog bolešću ili nesrećom. Kolektivnim ugovorom ili internim aktima poslodavca to se pravo može proširiti na više dana plaćenog dopusta za navedenu svrhu.

Kako ostvariti neplaćeni dopust? Poslodavac vam na vaš zahtjev može odobriti i neplaćeni dopust, a za to vrijeme miruju vam prava i obveze iz radnog odnosa.

Zakon o radu ne navodi razloge zbog kojih poslodavac može odobriti neplaćeni dopust, kao ni njegovo vremensko ograničenje, već je navedeno prepušteno odluci, odnosno dogovoru između radnika i poslodavca. Ako koristite neplaćeni dopust, poslodavac vas može odjaviti iz sustava obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, bez obzira na njegovo trajanje.

U tom slučaju možete sami uplaćivati doprinose za mirovinsko osiguranje koristeći institut produženog mirovinskog osiguranja, a status osigurane osobe u sustavu zdravstvenog osiguranja možete steći sukladno propisima iz područja zdravstvenog osiguranja. Neplaćeni dopust može se koristiti za različite namjene, a najčešće se odobrava za potrebe obrazovanja ili stručnog osposobljavanja.

U okviru instituta neplaćenog dopusta, Zakonom o radu uređeno je i dodatno pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi. Pod time se smatra skrb koju pružate članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu s vama, a potrebna joj je zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga.

Tijekom korištenja neplaćenog dopusta za navedenu svrhu poslodavac vas ne smije odjaviti iz obveznih osiguranja prema posebnim propisima. Osim toga, ne može odbiti zahtjev za korištenje navedenog prava, ali može zatražiti dokaz o postojanju ozbiljnog zdravstvenog stanja osobe kojoj pružate osobnu skrb.