Uvođenje digitalnog eura, koje bi se moglo provesti najranije za tri godine, ne znači ukidanje gotovine, novčanica i kovanica eura, objasnili su iz Hrvatske narodne banke. Dodaju da će uredbom Europskog parlamenta biti dodatno osiguran status i sigurnost primjene gotovine
S obzirom na povećani interes javnosti, građana i medija, Hrvatska narodna banka (HNB) odlučila je naglasiti da planirano uvođenje digitalnog eura ne znači ukidanje gotovine, odnosno euronovčanica i eurokovanica. Podsjećaju da gotovina u posljednje vrijeme privlači veliku pozornost, jer je povećanje udjela digitalnih oblika plaćanja potencijalno ugrozilo budućnost gotovine.
'Prema istraživanju o platnim navikama potrošača u europodručju (SPACE) iz 2024., Europljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom i očekuju njezinu dostupnost i u budućnosti. U tom kontekstu, Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija razvijaju strategije za očuvanje i prilagodbu gotovog novca', poručili su iz HNB-a.
Paket jedinstvene valute
Dodaju i kako je u lipnju 2023. Europska komisija objavila Paket jedinstvene valute, koji uključuje dva ključna prijedloga: Uredbu o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja te Uredbu o digitalnom euru.
Digitalni euro, euronovčanice i eurokovanice nadopunjavat će se, proširujući mogućnosti plaćanja u fizičkom i digitalnom obliku.HNB i ESB podupiru prijedlog uredbe kojom se osigurava status euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja. Uredba propisuje da trgovci i pružatelji usluga moraju prihvaćati gotovinu, osim u iznimnim slučajevima, te obvezuje države članice europodručja da osiguraju dovoljno mjesta za podizanje i polaganje gotovine, poput bankomata i poslovnica banaka', podsjećaju iz HNB-a.
Cilj je, dodaju, 'očuvati gotovinu kao uključivo, sigurno i pouzdano sredstvo plaćanja uz digitalne alternative, zbog čega je ESB je također pokrenula natječaj za dizajn nove, modernije i sigurnije serije euronovčanica'.
'Gotovina igra ključnu ulogu u osiguravanju financijske uključenosti i otpornosti platnih sustava, posebice u kriznim situacijama poput kibernetičkih napada ili prirodnih nepogoda, što je potvrđeno i tijekom prošlogodišnjih izazova u europodručju', naglašavaju.
Digitalni euro ne podliježe kamatama
Digitalni euro će, pak, biti digitalni novac dostupan građanima europodručja za sigurna i pouzdana elektronička plaćanja. Koristio bi se putem kartica, mobilnih aplikacija ili drugih tehnološki prihvatljivih medija, uz najvišu razinu zaštite privatnosti. Osnovna uporaba digitalnog eura bit će besplatna, a omogućit će trenutačna i sigurna plaćanja na fizičkim i internetskim prodajnim mjestima te između potrošača, neovisno o zemlji europodručja.
'Digitalni euro neće biti bankarski depozit i neće podlijegati kamatama, čime se pobijaju tvrdnje o mogućim negativnim kamatama ili ograničavanju investicija. Moći će se koristiti i mrežno i izvanmrežno, što ga čini pouzdanim u situacijama ograničene povezivosti ili izvanrednim okolnostima. Eurosustav jamči da neće imati pristup niti pohranjivati osobne podatke korisnika', navode iz HNB-a.
Inače, projekt digitalnog eura trenutno je u fazi pripreme, što uključuje razvoj tehničke infrastrukture i zakonodavnog okvira. ESB planira donijeti odluku o sljedećoj fazi do kraja ove godine, dok konačno uvođenje ovisi o odluci Europskog parlamenta. Očekuje se da će uredbe o euronovčanicama i eurokovanicama te o digitalnom euru biti donesene također do kraja ove godine.
Stoga, HNB poziva sveukupnu javnost na daljnje praćenje informacija o digitalnom euru i budućnosti gotovine putem službenih kanala ESB-a i HNB-a.