Prva procjena Državnog zavoda za statistiku o kretanju BDP-a u drugom tromjesečju ove godine pokazuje da je tromjesečni BDP realno veći za 3,4 posto u odnosu na isto tromjesečje 2024. godine.

Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje pozitivnu stopu promjene od 1,2 posto, a u odnosu na isto tromjesečje 2024. BDP je realno veći za 3,2 posto.

Zabilježen je rast u svim kategorijama BDP-a, osim u izvozu usluga, što je dovoljan povod da ministar financija Marko Primorac da i svoj osvrt na kretanje domaćeg gospodarstva.

Ranije ga je i premijer Andrej Plenković komentirao, istaknuvši da bilježimo gospodarski rast 18. kvartal zaredom, a spomenutih 3,4 posto ujedno je treći najveći rast gospodarstva u Europskoj uniji.

'Vlada Republike Hrvatske nastavit će svojim politikama poticati snažan rast BDP-a, kao i plaća, zaposlenosti, ulaganja i ukupnog životnog standarda građana. Želimo da prednosti gospodarskog rasta osjeti svako hrvatsko kućanstvo', poručio je Plenković.

Stigla i misija OECD-a

'Ovo nam daje povjerenje u nastavak gospodarskog rasta. Inače, naše projekcije su za ovu godinu rast od 3,3 posto.

U usporedbi s drugim članicama EU-a bilježimo iznadprosječan rast, on je nekoliko puta veći nego u EU (1,5 posto) i eurozoni. Gledajući kvartalno, rast u Hrvatskoj je 1,2 posto, a u EU je 0,2 posto.

Brže od nas su rasli samo Cipar i Irska. Iako postoji nekoliko zemalja za koje nemamo podatke, ovo ohrabruje', komentirao je Primorac.

'Jutros je u Ministarstvu bila misija OECD-a. Imamo dva uvjeta koja trebamo ispuniti. Jedan dio je dovršen, drugi je u izradi i zaprimili smo njihove komentare. Njihove su preporuke razvoj tržišta kapitala. Nedavno su ministarstva financija osam država potpisala memorandum o razumijevanju s ciljem stvaranja jedinstvenog tržišta.

Važna je i reforma sustava upravljanja javnim poduzećima. Pripremili smo desetak podzakonskih akata o vlasničkoj politici te politiku primitaka, dividendi, usklađenosti, koje će pokazati uspješnost tih poduzeća.

Razvijamo i mehanizam za provjeru izravnih stranih ulaganja. Riječ je o tome da će Vlada odrediti subjekte koji upravljaju ključnom infrastrukturom ili imaju pristup ključnim podacima, a morat će ishoditi mišljenja Ministarstva financija, odnosno posebnog tijela koje će provjeravati strana ulaganja, naročito iz zemalja izvan EU-a', komentirao je Primorac.

Stižu nova izdanja trezorskih zapisa

'Planiramo i dalje izdavanja trezorskih zapisa kako bismo omogućili refinanciranje po kamatnim stopama većima od onih koje se mogu dobiti u bankama', najavio je ministar financija.

Otkrio je i koliko je turizam utjecao na BDP. 'Potrošnja je jedan od generatora rasta BDP-a, a turistička sezona je doprinijela tome. Potrošnja je imala dodatan doprinos od 2,3 posto u rastu BDP-a, ali i bruto investicije fiksnog kapitala, gdje je ulagač i država, a tu je snažan i građevinski sektor te ovdje možemo očekivati nastavak značajnih stopa rasta', ustvrdio je Primorac.

Očekuju se dodatna rasterećenja

Javnosti se obratio i ministar gospodarstva Ante Šušnjar te je nešto detaljnije govorio o strukturi rasta.

'Smanjila se potrošnja kućanstva i države, a imamo i pozitivan doprinos rasta izvoza i smanjenje uvoza. Posebno veseli rast u prerađivačkoj industriji i poljoprivredi od 4,1 posto. To je promišljena politika ove Vlade, jer smo promijenili mnogo zakona koji se tiču poticanja ulaganja te istraživanja i razvoja. Treba nam još malo vremena kako bi se ostvario puni efekt.

Akcijski plan i rasterećenja parafiskalnih nameta olakšali su gospodarstvu za 135 milijuna eura, a očekujemo dodatno rasterećenje od 365 milijuna eura. Naše gospodarstvo je postalo konkurentno jer od neovisnosti imamo 54 milijarde eura izravnih investicija, od kojih je rekordna 2023. godina.

Ovdje nećemo stati. Nastavit ćemo unapređivati Hrvatsku te je činiti privlačnom za ulaganja, poslovanje i rad. Nastojat ćemo poboljšati poduzetničku i investicijsku klimu koja se trenutno događa', rekao je Šušnjar.

Osiguravanje energetske sigurnosti

Komentirao je i zbivanja oko Janafa. 'Vidio sam izjave mađarskog kolege Szijjarta i mislim da nije vrijeme za takve izjave. Tu smo, pomažemo im, stavili smo na raspolaganje sve kapacitete za transport nafte i LNG-a. U dogledno vrijeme bit ćemo sposobni transportirati LNG sve do Bavarske. Benefite od toga će imati prije svega Slovenija i Mađarska.

Upoznali smo naše kolege da će cijene padati kad se poveća kapacitet cjevovoda za transport nafte. To je maraton, ali ga treba istrčati da bi bilo sve u redu. Janaf ima spremne kapacitete za transport 13 milijuna tona nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj. Našim testiranjima smo ustvrdili da možemo isporučiti i više od tih kapaciteta.

Što se tiče NIS-a, Vlada je dala dozvolu za produljenje dozvole za transport. Nastojimo riješiti probleme svih susjednih zemalja, naročito onih koje nemaju izlaz na more. Sva pitanja možemo riješiti razgovorom', istaknuo je Šušnjar.

Građani bi trebali prijavljivati visoke cijene

'Dodao bih da je dokaz politike Vlade o konkurentnosti i stvaranju povoljnog poslovnog okruženja Petrokemija, jer radi već osam mjeseci, ali i investicije Končara i Siemensa.

Što se tiče mjera, radimo na njihovoj procjeni. Prije mjesec dana izašli smo iz regulative o cijenama naftnih derivata i ništa se epohalno nije dogodilo. Hrvatska i dalje ima najjeftinije gorivo među zemljama EU-a u okruženju, unatoč odgovornom poskupljenju.

Izrađuje se registar stanovništva koji će omogućiti da pomognemo onima kojima to zaista treba. Ovakvim horizontalnim mjerama pomažemo i nekima kojima ne treba pomoć.

Što se tiče cijena, pozivam građane da, čim uoče nepravilnosti, dokumentiraju te stvari i da nam se jave. Možemo reagirati po prijavama. Državni inspektorat prati situaciju po obvezi javljanja svakih 15 dana. To se kontrolira i tu nema nepravilnosti. Zato pozivam građane da prijave nekakve anomalije', rekao je Šušnjar i dodao:

'Cilj je bio boriti se protiv visokih cijena za naše najugroženije skupine. Neke udruge su se javile da želim negativno utjecati na poljoprivredu. Kao potrošač koristim hrvatske proizvode i nastojim štititi domaće proizvođače. Ministarstvo poljoprivrede vodi konzultacije (oko prodaje ispod nabavne cijene) i to ćemo uskoro znati', rekao je Šušnjar.

Primorac: 'Porez na mirovine nema smisla'

'O godišnjem se dodatku razgovara, točnije o njegovoj visini, ali to je daleko od mirovine koja se prima na mjesečnoj razini. Što se tiče oporezivanja, malo je neobična situacija da se na mirovine plaća porez na dohodak. Kako je to prihod jedinica lokalne samouprave, postavlja se smisao ima li smisla da dio tih mirovina odlazi kao prihod jedinicama lokalne samouprave. Mirovina je jedan oblik prihoda i zato je to oporezovano. No državni proračun više s time nema ništa. Kad bi se taj porez na mirovine ukinuo, to ne bi značilo ništa za državni proračun.

Kad govorimo o deficitu države, u njega ulaze i proračuni lokalnih jedinica, pa bismo tu mogli imati posljedice, pogotovo što se tiče poštivanja kriterija iz Maastrichta', komentirao je ministar Primorac.

'Carinska uprava aktivno radi na tome da na graničnim prijelazima odmah zaplijeni duhan i duhanske proizvode kako bismo demotivirali one koji ih krijumčare i pokušavaju tako zaraditi. Posebno se nadziru granice, prati se situacija čak i dronovima, a mobilne jedinice Carinske uprave prate situaciju unutar teritorija', objasnio je Primorac situaciju s crnim tržištem duhana i duhanskih proizvoda.

'Što se tiče energetskih mjera, obavit ćemo konzultacije nakon što Ministarstvo gospodarstva predstavi sve rezultate i analize i tad ćemo donijeti odluku. Cilj je postupno i blago izaći iz tih mjera.

Digitalizacija financijskog i poreznog sustava

Imat ćemo manji paket poreznih izmjena te će ići vrlo brzo u proceduru. Riječ je o stvarima vezanima uz Fiskalizaciju 2.0. Porezna uprava ove je godine posvetila pažnju digitalizaciji. Smatramo da smo posljednjim izmjenama uspjeli unijeti bitne promjene, poput poreza na nekretnine, ukidanja prireza, turističkog paušala, što je prebacilo sustav s oporezivanja rada na oporezivanje mirovine.

Radimo na registru stanovništva, a on će biti u potpunosti spreman sljedeće godine. Radimo i na Fiskalizaciji 2.0, gdje ćemo imati kompletne podatke o kretanju transakcija svih aktera u gospodarstvu i tu ćemo biti prvi u EU. Treća stvar je digitalna transformacija Porezne uprave. Riječ je o najvećem projektu digitalizacije u povijesti RH. Sve sustave Porezne uprave i kanale ćemo digitalizirati, što podrazumijeva migracije baza podataka o plaćama, dohocima i imovini. Zbog toga su sustavi Porezne uprave ponekad nedostupni. Značajnije zadiranje u poreze na dohodak i obračune plaća te rast prihoda lokalnih jedinica ne bi bili mogući bez ovoga', zaključio je Primorac.