Dok gospodarstva Francuske, Njemačke i Italije jedva bilježe rast, Španjolska se izdvaja kao najbrže rastuća ekonomija eurozone. Turizam, strana ulaganja, EU-ovi fondovi i imigracija glavni su motori njezina uspjeha
Prema procjenama, BDP Španjolske ove će godine porasti za 2,5 posto, znatno iznad prosjeka eurozone. Za usporedbu, Francuska bi trebala rasti 0,6 posto, Italija 0,7 posto dok se za Njemačku predviđa stagnacija.
U drugom tromjesečju španjolski BDP porastao je 0,7 posto, više od očekivanja analitičara i više nego u prva tri mjeseca godine. 'Drugu godinu zaredom Španjolska će biti vodeća razvijena ekonomija po stopi rasta', izjavio je ministar financija Carlos Cuerpo, prenosi CNBC.
vezane vijesti
Više od turizma
Turizam, koji čini oko 12 posto BDP-a, i dalje je ključan, no Španjolska bilježi i snažan rast u neturističkim uslugama. 'Više izvozimo usluge poput IT-a, financija i računovodstva nego turizma – 100 milijardi eura u odnosu na 95 milijardi iz turizma. To pokazuje modernizaciju naše ekonomije', naglasio je Cuerpo.
Osim toga, zemlja snažno koristi fondove Next Generation EU. Od predviđenih 163 milijarde eura, već joj je isplaćeno oko 70 posto bespovratnih sredstava, i to uglavnom u investicijske projekte.
Za razliku od mnogih europskih zemalja koje zatvaraju granice, Španjolska planira primiti gotovo milijun migranata u sljedeće tri godine. Samo od 2021. godine 90 posto radne snage dolazi joj iz imigracije, najviše iz Latinske Amerike i Maroka. 'To omogućuje širenje sektora usluga i održava konkurentnost jer ograničava rast troškova rada', objašnjava Miguel Cardoso, glavni ekonomist BBVA Researcha.
Investicijski val i zelena energija
Španjolska već godinama ulaže u obnovljive izvore energije, što joj je omogućilo niže cijene struje i manji udar energetske krize nakon ruske invazije na Ukrajinu. U posljednjih pet godina udio obnovljivih izvora u električnoj mreži smanjio je veleprodajne cijene električne energije za 40 posto.
Zbog toga se nižu strana ulaganja. Kineska kompanija Arctech otvorila je europsko sjedište u Madridu dok je automobilski div Stellantis najavio gradnju tvornice baterija, vrijedne 4,3 milijarde dolara, u Zaragozi. Kina bi u Španjolsku već ove godine mogla uložiti dodatnih 11 milijardi eura kroz 33 nova projekta, a SAD i dalje ostaje najveći pojedinačni investitor.
Unatoč impresivnom rastu, pred zemljom su i ozbiljni izazovi. To su visoka nezaposlenost mladih, najveća u Uniji, rast troškova života i klimatske promjene koje prijete turizmu i poljoprivredi. Tu su i visoki javni dug i proračunski deficit.
Političke podjele otežavaju donošenje reformi, a sve izraženija ovisnost o imigraciji izaziva i društvene tenzije. Ipak, u usporedbi s ostatkom eurozone, Španjolska se trenutačno profilira kao 'pozitivna iznimka'; gospodarstvo koje kombinira rast, modernizaciju i atraktivnost za ulagače.
Kako stoji Hrvatska?
Za razliku od najvećih gospodarstava eurozone, Španjolska i Hrvatska i dalje bilježe iznadprosječan rast. Prema procjenama, španjolski BDP će ove godine dakle porasti oko 2,5 posto, a Hrvatska je u 2024. ostvarila rast od 3,9 posto – jedan od najviših u Europskoj uniji.
Dok Španjolska privlači ulaganja kroz imigraciju, modernizaciju uslužnog sektora i obnovljive izvore energije, Hrvatska svoj rast i dalje temelji ponajviše na turizmu i investicijama, no bilježi i postupnu konvergenciju prema prosjeku EU-a.
