Unatoč strožim uvjetima kreditiranja, interes za stambenim kreditima je i dalje velik. Doduše, moguće je izbjeći strogoću banaka ako je u pitanju kupnja prve nekretnine, no kao i kod svega ostalog, potrebno je paziti na prezaduženost. Ako se ona i dogodi, banke i za to imaju rješenje, objasnio je stručnjak za kreditno posredovanje
Stroži uvjeti kreditiranja, koji su na snazi od 1. srpnja, već su ostavili posljedice. Najviše su pogođeni građani koji imaju 1600 ili više eura plaće.
'Ako ste prije imali 2000 eura plaće, mogli ste dobiti stambeni kredit od 250.000 eura na 30 godina. Sada, po novim pravilima, maksimalni iznos pada na 200.000 eura. Klijent može dobiti i do 50.000 eura manje kredita, a s rastom plaće taj se iznos povećava. Primjerice, na plaću od 2500 eura razlika je već 70.000 eura', objasnio je za HRT Dražen Horvat, stručnjak za kreditno posredovanje iz tvrtke Fintastic.
No, dodao je da postoje olakotne okolnosti. Naime, u Hrvatskoj narodnoj banci predvidjeli su da se oko 20 posto kredita, uz određena izuzeća, može odobriti po starim uvjetima, naročito onima koji na taj način rješavaju stambeno pitanje.
Unatoč tomu, interes za stambenim kreditima i dalje postoji u velikoj mjeri. Horvat je ocijenio da tome doprinosi mogućnost povrata 50 posto PDV-a ili cijelog poreza na promet nekretninama za kupljenu prvu nekretninu.
'Aktivnost je ljeti nešto smanjena, ali to je uobičajeno za ovo doba godine. Klijenti se i dalje raspituju, traže izračune i zanimaju se za nekretnine. Riječ je o relativno novoj uredbi. Vraća se do 50 posto uplaćenog PDV-a za kupnju nekretnine, ali postoje uvjeti – kupac mora biti mlađi od 45 godina, određene su cijene i veličine nekretnine, a ugovor mora biti sklopljen do 1. siječnja ove godine', dodao je Horvat.
vezane vijesti
Ključno je planiranje
Kako bi izbjegli prezaduženost, Horvat je građanima preporučio da planiraju na vrijeme te da ne guraju probleme pod tepih.
'Banke imaju alate kojima mogu pomoći, samo se treba javiti u startu. Najgore je probleme gurati pod tepih. Česta pogreška je što ljudi ulaze u kratkoročne kredite, koriste minuse i kartice', rekao je te dodao da su zbog inflacije kamatne stope porasle s 2,5 na četiri posto.
'To su i dalje među najnižim kamatnim stopama u Europi, puno niže nego u prošlosti kada su bile sedam ili osam posto. Sada, kako inflacija usporava, kamate polako padaju pa smo trenutno na razini od tri do 3,1 posto.
Razlike u kamatnim stopama postoje, a banke često nude akcijske uvjete. No kamatna stopa ne bi smjela biti jedini kriterij. Banke različito računaju kreditnu sposobnost i pokrivenost nekretninom. Tu je prednost kreditnih posrednika jer surađuju s više banaka i mogu savjetovati klijente', savjetovao je Horvat.
Otkaz i kredit
Iako klijenti najčešće traže najniže kamate, najčešće se događa da u bankama s najnižim kamatnim stopama zbog brojnih drugih okolnosti ne mogu dobiti kredit. No, i kad ga dobiju, najgora je situacija da ostanu bez posla. Ali, i za to postoji rješenje.
'Ako ostanete bez posla, prva mjera banaka je obično moratorij na šest mjeseci kako bi se klijent snašao i našao novi posao', istaknuo je Horvat.
Govoreći o poslu, dodao je da nema razlike između državnih i privatnih tvrtki, ako je privatni poslodavac kvalitetan. Banke, naime, gledaju bonitet poslodavca, a ne njegovu strukturu vlasništva.
S obzirom na uvjete kreditiranja i stanje na tržištu, stručnjak je ocijenio da bi moglo doći do usporavanja gotovinskih kredita.
'Restrikcije će sigurno donijeti svoje. Bit će blaži pad ili usporenje rasta, ali kod stambenih kredita sam optimističan. HNB je dopustio 20 posto kredita po starim uvjetima, a očekuje se i daljnji pad kamatnih stopa', zaključio je analitičar Fintastica.
