Metodologija ankete o radnoj snazi usklađena je s metodologijom koju propisuje Eurostat, pa su tako rezultati za Hrvatsku usporedivi su s rezultatima svih zemalja članica Europske unije. Prema podacima iz ankete, u trećem tromjesečju 2025. godine u Hrvatskoj je bilo 1,719 milijuna zaposlenih, što je u odnosu na prethodni kvartal, to jest drugo tromjesečje, 17 tisuća zaposlenih više.

Usporedba broja zaposlenih u odnosu na treći kvartal 2024. godine, pokazuje da je u trećem tromjesečju ove godine zaposlenih bilo 28 tisuća više ili 1,6 posto. Broj nezaposlenih na godišnjoj razini pao je za 15,3 posto ili 13 tisuća, a na tromjesečnoj za 11 tisuća.

Kretanje stopa uzlaznom putanjom

Stopa zaposlenosti, koja pokazuje udio zaposlenih osoba u radno sposobnom stanovništvu (15 do 64 godine), u razdoblju od srpnja do rujna ove godine iznosila je 69,4 posto, što je porast za 0,9 postotnih bodova u odnosu na treće tromjesečje 2024. godine.

Stopa anketne nezaposlenosti, koja je za populaciju od 15 do 64 godine iznosila 4,2 posto, na godišnjoj razini manja je za 0,8 postotnih bodova.

Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih anketom o radnoj snazi s podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima, pokazuje da je u trećem tromjesečju ove godine stopa nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija (četiri posto) bila niža od stope anketne nezaposlenosti.

Svega pola radno aktivnog stanovništva

U tom razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema anketi o radnoj snazi bio je veći za tisuću osoba od podataka HZZ-a.

Budući da su se anketirane osobe izjašnjavale o prijavljenosti službi za zapošljavanje, usporedba podataka pokazuje da je od ukupno 75 tisuća nezaposlenih prema anketi o radnoj snazi, njih 49 tisuća ili 66 posto bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, a preostalih 34 posto anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje.

Istodobno, od ukupno 74 tisuće registriranih u HZZ-u, njih 25 tisuća ili 33,9 posto nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti, napominje DZS.

Podaci iz ankete pokazuju i da je u trećem tromjesečju u Hrvatskoj bilo 3,31 milijun radno sposobnih stanovnika (starijih od 15 godina) od kojih 1,79 milijuna otpada na aktivno stanovništvo (zbroj zaposlenih i nezaposlenih), a 1,52 milijuna na neaktivno stanovništvo.

Stopa aktivnosti, odnosno postotni udio aktivnog u radno sposobnom stanovništvu (15 do 89 godina), u trećem je tromjesečju ove godine iznosila 54,5 posto, što je za isto kao i u tromjesečju prije, a za 0,1 postotni bod više u odnosu na treći lanjski kvartal.

Znatno više nezaposlenih, nego slobodnih radnih mjesta

Krajem studenog ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirano je 81.112 nezaposlenih osoba, što je za 9,8 posto ili 8.785 osoba manje nego u studenom lani, pokazuju podaci HZZ-a objavljeni u srijedu.

U odnosu na listopad ove godine broj nezaposlenih povećan je za 4,2 posto ili 3.287 osoba. Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutno je na zavodu registrirano 81.341 nezaposleni, a oglašeno je 14.764 slobodnih radnih mjesta.

Tijekom studenog ove godine, u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su ukupno 15.603 osobe ili 4,4 posto više nego u studenom 2024. godine. Pritom je 12.889 osoba ili 82,6 posto došlo iz radnog odnosa. U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 541 osoba iz redovitoga školovanja (3,5 posto) te 2.173 osobe iz neaktivnosti (13,9 posto).

Prema podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih izašlo 12.316 osoba, što je 8,8 posto više nego u studenom lani. Od toga je zaposleno 7.648 osoba, i to 6.857 osoba ili 89,7 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 791 osoba ili 10,3 posto na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Najviše se zapošljava u trgovini, prerađivačkoj industriji i obrazovanju

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je realizirano u trgovini na veliko i malo - 1.070 osoba ili 15,6 posto. Slijedi prerađivačka industrija s 917 osoba ili 13,4 posto te obrazovanje s 785 osoba ili 11,4 posto.

U studenom je 4.668 osoba brisano iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Gledano po županijama, u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija (1.022 osobe ili 14,9 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Grad Zagreb (1.001 osoba ili 14,6 posto) te Osječko-baranjska županija (730 osoba ili 10,6 posto).

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 13.795 (ili 17 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (10.434 ili 12,9 posto) i Gradu Zagrebu (9.746 ili 12 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1.033 ili 1,3 posto).

U studenom je 23.329 osoba ili 28,8 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade povećao se u usporedbi s istim mjesecom 2024. godine za 15 posto ili 3.051 osoba.

U studenom ove godine preko usluga Zavoda oglašeno je 9.363 radna mjesta, kroz koje su iskazane potrebe za 16.049 radnika. Broj traženih radnika povećao se za 0,8 posto u odnosu na isti mjesec lani.