Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber je poručila da je trošak rada posljednjih godina u Hrvatskoj 'eksplodirao', pri čemu dolazi do administrativnog dizanja troška rada, a iznad razine produktivnosti.

Tako je minimalna plaća od 2019. porasla 92 posto, a masa plaća u državnom i javnom sektoru u dvije godine za 58 posto, rekla je Weber. Otkrila je i da je od 2019. godine trošak rada porastao 61,6 posto, dva i pol puta brže od prosjeka EU-a. Weber, uz ostalo i zbog slabe produktivnosti ovdašnjih radnika, smatra da hrvatsko gospodarstvo gubi utrku u konkurentnosti.

"Razlika između prosječne plaće u javnom sektoru i prosječne plaće u realnom sektoru na povijesno je najvećoj razini, razlika je 32,3 posto", istaknula je.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da su politički ciljevi Vlade do kraja mandata, odnosno do 2028. godine, da minimalna bruto plaća iznosi 1.250 eura.

Što se tiče administrativnog određivanja minimalne plaće krajem godine i definiranja iste za iduću godinu, naglasio je da je to jedini instrument kojim Vlada može djelovati i onda tom donjom granicom zapravo potaknuti da i ostale plaće rastu.

Rekao je da takav mehanizam postoji i u ostalim zemljama članicama, a Hrvatska je i europskom direktivom obvezana 'da se kontinuiranim povećanjem najniže plaće zapravo slijedi onaj okvir 50 posto prosječne i 60 posto medijalne plaće'.  

Piletić: Cilj daljnji rast plaća, pa tako i minimalnih

Naglasio je da je prosječna plaća, zahvaljujući gospodarskom rastu, kao i naporima poslodavaca, s nekadašnjih 749 eura porasla na 1.440 eura. To je, tvrdi, doprinijelo i kontinuiranom povećanju minimalne plaće. 

Cilj je Vlade, uz socijalni dijalog i poticanje gospodarstva, kao i mjere kojima se rasterećuje cijena rada, da minimalna plaća i dalje raste, kao i prosječna i medijalna, rekao je Piletić.

Uspoređujući ovdašnju razinu plaća sa Slovenijom, ministar je istaknuo da je Hrvatska 2016. godine bila na 50 posto najniže slovenske plaće, dok je danas na 75 posto. S druge strane, kada se govori o prosječnoj plaći, Hrvatska je sa 72 posto došla na 90 posto prosječne slovenske plaće.

Ponovio je i da Hrvatska nikada nije imala manji broj nezaposlenih nego danas, a s druge strane ni veći broj zaposlenih. 

Izaslanik predsjednika RH i posebni savjetnik za ekonomiju Velibor Mačkić smatra da je aktualni model gospodarskog rasta EU-a vjerojatno zastario, rekavši i da u Hrvatskoj već godinama ne postoji jasna industrijska politika.

Mačkić je i mišljenja da je Hrvatska institucionalno zapuštena, dok, s druge strane, glavni savjetnik ministra financija Matej Bule ističe da je hrvatsko gospodarstvo trenutno u punom zamahu, da državi, uz ostalo, pada javni dug, a i predvodnica je EU po povlačenju europskih sredstava, pri čemu se reformski i investicijski plan iz NPOO-a odvija bez zastoja.