Po prvi puta broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji ne prednjači nad ostalim industrijama. Primat je sad preuzela trgovina na malo, a tome je kumovalo zatvaranje nekolicine tvornica s nekoliko stotina zaposlenih
Nakon spajanja britanske grupacije DS Smith s američkim International Paperom, vlasnici su krenuli u optimiziranje mreže tvornica papira u Europi, što je rezultiralo gašenjem prizvodnje papira u Belišću nakon 60 godina. Ondje je trenutno zadržana samo proizvodnja kartona.
U veljači je prestala i proizvodnja kombajna u tvrtki Same Deutz-Fahr Žetelice iz Županje, za koju je talijanski vlasnik, nakon neuspješne prodaje odlučio pokrenuti postupak likvidacije. Samo mjesec dana ranije je obustavljena proizvodnja odjeće u Varteksu, a tvornica je već srušena.
To je dovelo do pada broja zaposlenih, mjereno na godišnjoj razini. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prvih 10 mjeseci ove godine je zabilježeno 2,7 posto manje zaposlenih u industriji, nego u istom razdoblju lani. Krajem listopada je u prerađivačkoj industriji radilo 5200 osoba manje nego u istom mjesecu prošle godine, piše Poslovni dnevnik.
Rast proizvodnje
Istovremeno, zabilježen je rast proizvodnje od 4,4 posto prema kalendarski prilagođenim podacima. To znači i povećanje proizvodnosti rada za 6,7 posto.
To je više posljedica rasta obujma naftnih proizvoda u prvih devet mjeseci ove godine za 78 posto, jer se u polovici od ukupno 24 prerađivačke grane bilježi količinski pad proizvodnje.
U čak 17 grana je zabilježen manji broj zaposlenih nego prije godinu dana. Ponajprije se to odnosi na proizvodnju odjeće, tekstila i kože, gdje je zabilježeno čak 2300 radnih mjesta manje.
Kuriozitet
Cijela je situacija rezultirala kuriozitetom. Naime, po prvi puta prerađivačka industrija ne prednjači po broju zaposlenih. Već tri mjeseca je najviše zaposlenih u Hrvatskoj - u trgovini na veliko i malo te popravku motornih vozila. Trenutno je u toj djelatnosti zaposleno više od 230.000 ljudi, što je 2500 više od ukupnog broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji.
Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu Zagreb, kaže da smo u lancu dodane vrijednosti napravili korak unazad, a zbog faktora tehnologije u industriji zaokreti su teži nego u drugim granama gospodarstva.
Pitanje deindustrijalizacije i uslužno orijentiranog gospodarstva, ponajviše podgrijava javni sektor u kojem je i ove godine zaposlenost porasla za tri do četiri posto.
No, generalno gledajući, bilježi se usporavanje broja zaposlenih kod obrtnika i slobodnih profesija, iako je ukupna broj zaposlenih 1,75 milijuna i dalje pokazatelj rasta.