eurobarometar

Hrvati najmanje od svih Europljana vjeruju svojoj Vladi i parlamentu, ali ih se čak 64 posto raduje proširenju EU

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 06.08.2019 11:52
  • Objavljeno 06.08.2019 u 11:47
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: ilustracija: Neven Bučević/tportal

Samo 13 posto građana Hrvatske ima povjerenje u vladu i Sabor, pokazuju najnoviji podaci Eurobarometra, što znači da je povjerenje u vladu Andreja Plenkovića palo za šest, a u Sabor za pet postotaka od studenog prošle godine, međutim popravila se percepcija o stanju domaćeg gospodarstva

Gledano po povjerenju koje uživaju među vlastitim građanima hrvatska vlada i parlament neslavni su rekorderi Europske unije po nepovjerenju, pokazuju najnoviji rezultati Eurobarometra objavljeni u ponedjeljak. Prema rezultatima tog istraživanja samo 13 posto hrvatskih građana ima povjerenje u Vladu i Sabor što je najgori rezultat u Uniji. Kad je u pitanju manjak vjere u dobronamjernost vlade društvo nam prave Britanci od kojih tek 19 posto ima povjerenje u svoju izvršnu vlast, te Grci i Rumunji (po 21 posto). Najviše povjerenja u svoju vladu imaju građani Luksemburga (76 posto) i Nizozemske (63 posto), a prosjek EU je ne previše impresivnih 34 posto.

Po pitanju zakonodavne vlasti saborskim zastupnicima, u koje povjerenje ima 13 posto anketiranih, društvo na dnu ljestvice popularnosti rade bugarski parlamentarci u koje povjerenje ima 17 posto tamošnjih građana, te britanski zastupnici kojima vjeruje 19 posto. Najviše povjerenje među članicama EU u svoj parlament imaju građani Švedske (72 posto) te Danske (68 posto), dok prosjek EU iznosi također 34 posto.

Eurobarometar je anketa koju redovito u otprilike polugodišnjim razmacima provodi Europska komisija u svim članicama EU te još nekim odabranim državama. Rezultati iz najnovijeg Eurobarometra za Hrvatsku prikupljeni su sredinom lipnja kroz anketiranje nešto više od tisuću građana. U odnosu na prethodnu anketu iz studenog prošle godine povjerenje domaćeg stanovništva u vladu se smanjilo za 6, a u parlament za 5 postotaka.

Povjerenje u vladu tako je sada na najnižoj razini još od svibnja 2014. kad je samo 11 posto građana vjerovalo tadašnjem premijeru Zoranu Milanoviću i njegovim ministrima, no najgori rezultat, barem prema Eurobarometru, je imala vlada Jadranke Kosor koja je prethodila Milanovićevoj jer joj je u studenom 2011. vjerovalo samo 9 posto građana. U istoj toj anketi je jednaki, najgori, rezultat u povijesti zabilježio i Hrvatski sabor, a sadašnje povjerenje hrvatskih građana u zakonodavnu instituciju na čelu koje se nalazi Goran Jandroković najniže je još od studenog 2013.

Povjerenje građana u Vladu

Povjerenje građana u Vladu

Izvor: Europska komisija / Autor: Eurobarometer

Rezultati Eurobarometra pokazuju i da hrvatski građani imaju sve bolje općenito mišljenje o Europskoj uniji. U studenom lani negativno mišljenje o EU je imalo 18 posto građana, a prije mjesec i pol samo ih je 13 posto bilo negativno raspoloženo prema Uniji. Pozitivan ili neutralan pogled na Uniju ima 87 posto građana (šest postotaka više nego u prethodnoj anketi).

Dokument: "Eurobarometar 91 lipanj 2019."

Pogledaju li se neke od važnijih tema interesantno je primijetiti da, u usporedbi s europskim prosjekom, hrvatski građani imaju bitno lošije mišljenje o euru, ali i puno pozitivnije mišljenje o daljnjem širenju EU. Tako se u prosjeku 62 posto građana EU izražava za euro, odnosno ekonomsku i monetarnu uniju, dok je u Hrvatskoj za to tek 42 posto stanovnika. S druge strane, samo 46 posto građana Unije izražava potporu daljnjem širenju članstva EU, dok je u Hrvatskoj čak 64 posto stanovnika otvoreno za nove članice Unije.

  • +2

Novac euri

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Popularno pitanje ekonomske situacije u Hrvatskoj nešto je bolje nego što je to bilo krajem prošle godine. Sada čak petina domaćeg stanovništva smatra da je gospodarstvo u "dobroj" situaciji. Ostalih četiri petine i dalje drži da nam je ekonomija "loša". No, to je ipak svojevrsni napredak u odnosu na lanjski studeni kad je samo 16 posto anketiranih ekonomiju ocjenjivalo dobrom, a njih 83 posto je mislilo da je loša. Domaći građani imaju bolje mišljenje o privredi cijele Unije te je procjena o tome je li u lošem ili dobrom stanju podijeljena otprilike polovično, odnosno 49 posto ih ekonomiju cjelokupne EU ocjenjuje dobrom, a 47 posto njih lošom (4 posto nije sigurno). Najveći dio domaćeg stanovništva, njih 46 posto, procjenjuje da će domaća ekonomija za 12 mjeseci biti otprilike ista kao i sada. Istovremeno, 24 posto ih vjeruje da će jačati, a 28 posto da će slabiti. Tri petine građana Hrvatske financijsku situaciju u vlastitom kućanstvu procjenjuje dobrom, a nešto više od polovice (53 posto) daje pozitivnu ocjenu i vlastitoj situaciji s poslom.

Anketa Europske komisije obuhvatila je i neke glavne probleme u Uniji i pojedinim državama. Hrvatski građani su i dalje kao najveći gorući problem, među petnaestak ponuđenih opcija od kojih su anketirani mogli odabrati nekoliko, odabrali nezaposlenost koju je takvom označila trećina građana. Znatnim problemima još se smatraju ekonomska situacija (26 posto anketiranih), rastuće cijene (25 posto), kriminal (24 posto) te državni dug (21 posto). Posljednje tri teme su one po kojima se dosta razlikujemo od prosjeka EU. Ekonomsku situaciju u vlastitoj državi problematičnom smatra tek 16 posto građana Unije, kriminal njih 11 posto, a državni dug njih 10 posto.

  • +3

Nezaposlenost je u anketi Eurobarometra iskočila kao Hrvatima najveći problem

Izvor: Cropix / Autor: Ranko Suvar / Cropix

S druge strane, dok su europski građani prilično zabrinuti za klimatsku situaciju, okoliš i energiju – njih 20 posto je taj problem označilo ozbiljnim – građani Hrvatske za sve to malo mare. Samo tri posto anketiranih je klimatsku situaciju i okoliš označilo ozbiljnim problemom. Kad je u pitanju imigracija, tu smo negdje u istoj razini kao i ostatak EU. Kod nas imigraciju ozbiljnim problemom smatra 13 posto građana, a u ostalim državama Unije prosjek je 17 posto. Podaci Eurobarometra pokazuju i da su Hrvati bezbrižni kad je u pitanju terorizam. Tek jedan posto nas smatra da je to potencijalni ozbiljni problem za našu državu. Europski prosjek je šest posto.

No, stavovi o imigraciji i terorizmu su interesantni kad se pogledaju na razini cijele EU. Dok građani za vlastite države smatraju da im imigracija i terorizam nisu gorući problemi, kad se pita građane pojedinih država koji su najvažniji problemi s kojima se suočava cijela Unija, imigracija skače daleko na vrh. Čak 42 posto anketiranih u Hrvatskoj smatra da je imigracija najvažniji problem EU (prosjek svih anketiranih u cijeloj uniji je 34 posto), a terorizam u EU gorućim problemom smatra trećina hrvatskih građana. Tu smo bitno veći pesimisti od ostatka Unije gdje terorizam u EU velikim problemom u prosjeku smatra 18 posto stanovnika.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!