Ipak, europske ceste 2030. godine mogle bi izgledati mnogo sličnije današnjima nego što se možda očekuje. Čak 78 posto automobila u europskom voznom parku 2030. godine i dalje bi moglo imati motor s unutarnjim izgaranjem.

Podatak je istaknut u velikoj analizi interdisciplinarne istraživačke mreže CirculaTUM Tehničkog sveučilišta u Münchenu (TUM), predstavljenoj početkom rujna. Istraživači su analizirali 19 međunarodnih studija s ukupno 47 modeliranih scenarija kako bi sagledali emisije automobila tijekom njihova cijelog životnog vijeka - od proizvodnje i korištenja do recikliranja.

Jedan od problema na koji upozoravaju jest brzina kojom se mijenja postojeći europski vozni park.

Iako udio električnih automobila među novim vozilima raste, novi automobili svake godine čine samo dio ukupnog broja vozila na cestama. Postojeći benzinci i dizelaši koriste se godinama, zbog čega elektrifikacija novih automobila puno sporije mijenja strukturu cjelokupnog voznog parka.

Upravo zato TUM u svojoj analizi navodi projekciju prema kojoj bi vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem 2030. još mogla činiti oko 78 posto europske flote.

TUM kritizira način na koji EU računa emisije

No istraživači iz Münchena otišli su znatno dalje od pitanja koliko će električnih automobila biti na cestama.

Glavna tema njihova rada je način na koji Europska unija regulira emisije novih automobila. TUM smatra da postojeći sustav prevelik naglasak stavlja na ono što izlazi iz ispušne cijevi, umjesto da se u obzir uzme cijeli životni ciklus vozila.

Prema TUM-u, pritom se ne uzimaju u obzir sve emisije povezane s proizvodnjom automobila, proizvodnjom električne energije potrebne za njegovo korištenje te završnim recikliranjem.

Istraživači zato predlažu pristup u kojem bi se klimatski učinak automobila promatrao od proizvodnje do kraja njegova životnog vijeka.

Njihova analiza pokazuje da potpuno električni automobili tijekom cijelog životnog ciklusa u prosjeku imaju 41 posto manje emisije CO2 od usporedivih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem. Međutim, razlike između pojedinih scenarija vrlo su velike i ovise, među ostalim, o načinu proizvodnje električne energije i samog vozila.

TUM upozorava i na europske ciljeve smanjenja emisija. Prema projekcijama koje navodi sveučilište, pri dosadašnjem tempu širenja elektromobilnosti cilj smanjenja emisija CO2 iz sektora osobnih automobila za 188 milijuna tona do 2030. mogao bi biti promašen za više od 100 milijuna tona.

Električni automobili ne mogu preko noći zamijeniti milijune vozila

Brojka od 78 posto pokazuje koliko je velik problem sporog obnavljanja europskog voznog parka.

Čak i ako električni automobili u sljedećim godinama zauzmu znatno veći dio tržišta novih vozila, milijuni već registriranih benzinaca i dizelaša neće zbog toga nestati s cesta.

Zato će 2030., prema projekciji na koju se poziva TUM, gotovo četiri od pet automobila u europskoj floti i dalje imati motor s unutarnjim izgaranjem.

Drugim riječima, elektrifikacija novih automobila može biti vrlo brza, ali promjena cjelokupnog europskog voznog parka traje znatno dulje.