Jedna od manje zapaženih novosti odnosi se na gradske trgove, kulturno-povijesne cjeline i površine koje su lokalne vlasti namijenile isključivo pješacima. Prema predloženim izmjenama, na takvim bi mjestima zaustavljanje i parkiranje bilo izričito zabranjeno, neovisno o tome koliko slobodnog prostora ostaje za prolazak.

Drugim riječima, obrazloženje da automobil nikome ne smeta i da pješaci imaju dovoljno mjesta ne bi moglo poslužiti kao opravdanje za zaustavljanje ili parkiranje na površinama obuhvaćenima novom zabranom.

Što je s pravilom od 1,60 metara?

Mnogi vozači čuli su za pravilo prema kojem na nogostupu mora ostati najmanje 1,60 metara slobodnog prostora za kretanje pješaka. Međutim, ono se često pogrešno tumači.

Prema važećem Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, zaustavljanje na nogostupu iznimno je dopušteno ako je za pješake ostavljena propisana širina prolaza, pri čemu taj prostor ne smije biti uz sam rub kolnika.

Parkiranje je pod istim prostornim uvjetima dopušteno samo ako to omogućuje prometni znak.

Dakle, ni danas nije dovoljno jednostavno ostaviti 1,60 metara prostora i zaključiti da je automobil propisno parkiran.

Predložene izmjene donose dodatno ograničenje za trgove, kulturno-povijesne cjeline i površine namijenjene isključivo pješacima. Na njima bi vrijedila izričita zabrana, neovisno o širini slobodnog prolaza.

Posebno važna promjena za povijesne gradske jezgre

Novo pravilo moglo bi biti posebno važno u hrvatskim gradovima s povijesnim središtima, u kojima se promet vozila često odvija u neposrednoj blizini pješačkih zona, trgova i uskih ulica.

Takvih prostora ima u Zagrebu, Splitu, Zadru, Dubrovniku i brojnim drugim gradovima, a pitanje njihova korištenja posebno je osjetljivo zbog dostavnih vozila, stanara i velikog broja posjetitelja.

Ipak, predložena zabrana ne znači automatski da će se promet vozila zabraniti u svim povijesnim gradskim jezgrama. Pristup vozilima i dalje će ovisiti o prometnoj regulaciji, odlukama nadležnih tijela i eventualnim posebnim dopuštenjima.

Važno je razlikovati pravo ulaska vozilom u određenu zonu od prava zaustavljanja ili parkiranja na pojedinoj površini. To što je vozilu dopušten ulazak ne znači nužno da ga vozač ondje smije ostaviti.

Promjene se pripremaju i za pauk-službu

Uz nova pravila zaustavljanja i parkiranja, MUP predlaže i izmjene uvjeta pod kojima se nepropisno parkirana vozila mogu premještati.

Jedna od novosti odnosi se na slučajeve kada automobil ostavlja premalo prostora za prolazak nogostupom.

Prema predloženim pravilima, vozilo bi se moglo premjestiti ako između njega i neke prepreke ostane manje od jednog metra slobodnog prolaza.

Pritom se ne bi uzimao u obzir samo razmak između automobila i zida zgrade, nego i druge prepreke, poput stupića, spremnika za otpad ili ugostiteljskih terasa.

To je posebno važno u gradskim ulicama u kojima su nogostupi već suženi različitim objektima i opremom.

No ovdje treba razlikovati dva pravila. Širina od 1,60 metara odnosi se na zakonske uvjete iznimno dopuštenog zaustavljanja ili parkiranja na nogostupu, dok je jedan metar povezan s predloženim uvjetima za premještanje vozila. To nisu iste stvari.

Predviđene su i strože kazne

Predložene izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama donose i strože sankcije za nepropisno parkiranje kojim se ugrožava sigurnost drugih sudionika ili ozbiljno ometa promet.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović prilikom predstavljanja nacrta u listopadu najavio je kaznu od 300 eura za takve slučajeve.

Međutim, to ne znači da će svako nepropisno parkiranje na trgu ili u pješačkoj zoni automatski biti kažnjeno upravo tim iznosom. Visina kazne ovisit će o konkretnoj zakonskoj odredbi i okolnostima prekršaja.

MUP je najavljene izmjene obrazložio potrebom povećanja sigurnosti prometa i zaštite pješaka, osobito djece, starijih osoba i osoba smanjene pokretljivosti.

Kada nova pravila počinju vrijediti?

Važno je naglasiti da je riječ o predloženim izmjenama zakona, a ne o pravilima koja su već stupila na snagu.

MUP je nacrt predstavio 14. listopada 2026., nakon čega je predviđen postupak javnog savjetovanja i daljnja zakonodavna procedura.

Konačan sadržaj pojedinih odredaba može se promijeniti prije usvajanja zakona.

Za vozače je, međutim, već sada važno jedno - činjenica da automobil ne ometa promet ili da pješacima ostaje dovoljno prostora ne znači automatski da je zaustavljanje ili parkiranje dopušteno.

A ako predložene izmjene budu usvojene, na trgovima, u kulturno-povijesnim cjelinama i na površinama namijenjenima isključivo pješacima to će pravilo biti još izričitije postavljeno.