Kada izmjerimo tjelesnu temperaturu, brojka od 37 stupnjeva obično znači da je sve u redu. Ta se vrijednost već više od stoljeća koristi kao svojevrsni medicinski standard. Međutim, sve više znanstvenih istraživanja upućuje na to da prosječna tjelesna temperatura zdravih odraslih osoba danas iznosi približno 36,4 stupnja.

Kako piše BBC, promjena nije zanemariva. Istraživanja pokazuju da su ljudi tijekom posljednjih 150 godina postupno postajali 'hladniji', a razlozi bi mogli biti povezani s boljim zdravstvenim uvjetima, manjom učestalošću kroničnih infekcija i promjenama u načinu života.

Kako je 37 stupnjeva postalo medicinski standard?

Priča počinje u 19. stoljeću, kada je njemački liječnik Carl Wunderlich odlučio istražiti može li se tjelesna temperatura koristiti za prepoznavanje bolesti.

Tijekom 15 godina prikupljao je podatke o temperaturi približno 25.000 pacijenata u bolnici u Leipzigu. Zabilježio je više od milijun mjerenja, što je za tadašnju medicinu predstavljalo iznimno opsežno istraživanje.

Na temelju tih podataka zaključio je da prosječna temperatura zdravog čovjeka iznosi 37 stupnjeva, a da vrijednosti iznad 38 stupnjeva upućuju na vrućicu.

Njegov zaključak postao je jedan od najpoznatijih medicinskih standarda, iako je već tada bilo jasno da se temperatura razlikuje ovisno o dobi, spolu i dobu dana.

Ljudi su danas hladniji nego prije 150 godina

Znanstvenici sa Sveučilišta Stanford analizirali su tri velika skupa podataka koji obuhvaćaju mjerenja gotovo 190.000 ljudi u SAD-u, provedena između 1862. i 2017. godine. Rezultati su pokazali postupno smanjivanje prosječne tjelesne temperature.

Kod američkih muškaraca ona je danas približno 0,59 stupnjeva niža nego početkom 19. stoljeća.

'Čini se da je nova normalna temperatura odraslih bliža 36,39 stupnjeva', objašnjava Julie Parsonnet, liječnica i istraživačica sa Stanforda.

Slične rezultate pokazala su i druga istraživanja.

Zanimljivo je da trend nije ograničen samo na razvijene zemlje. Kod pripadnika autohtone zajednice Tsimane u amazonskoj prašumi prosječna temperatura početkom 2000-ih bila je oko 37 stupnjeva, a do 2018. pala je na približno 36,5 stupnjeva.

Zašto nam je tjelesna temperatura pala?

Jedno od mogućih objašnjenja jest da su ljudi danas općenito zdraviji nego prije stoljeće i pol. U 19. stoljeću kronične infekcije i upalne bolesti bile su znatno češće. Tuberkuloza, dizenterija, reumatska groznica i druge bolesti stalno su opterećivale imunološki sustav.

Kada se organizam bori protiv infekcije, troši više energije i proizvodi više topline.

'Kada se vaš imunološki sustav pokušava obraniti od svega što vas može ubiti, troši kalorije. A kalorije su drugi naziv za toplinu', objašnjava Parsonnet.

Zahvaljujući cjepivima, antibioticima, boljoj higijeni i zdravstvenoj skrbi, današnji organizam u prosjeku je izložen manjem opterećenju kroničnim infekcijama.

Slične promjene zabilježene su i među pripadnicima amazonske zajednice Tsimane, gdje su poboljšanje sanitarnih uvjeta i dostupnost zdravstvene zaštite pridonijeli smanjenju učestalosti infekcija.

Važnu ulogu imaju grijanje i klimatizacija

Još jedan mogući razlog smanjenja tjelesne temperature povezan je s načinom na koji danas živimo. Većinu vremena provodimo u prostorima u kojima se temperatura regulira grijanjem ili klimatizacijom.

U takvim uvjetima organizam ne mora trošiti toliko energije na održavanje stabilne tjelesne temperature.

'Većinu života provodimo u gotovo savršenoj klimi, u takozvanoj termoneutralnoj zoni, u kojoj ne moramo ulagati napor da bismo održavali temperaturu', objašnjava Parsonnet.

Manja potrošnja energije mogla bi značiti i nešto nižu prosječnu tjelesnu temperaturu.

Jesu li liječnici prije 150 godina pogrešno mjerili temperaturu?

Ne slažu se svi znanstvenici da je promjena isključivo posljedica bioloških i društvenih čimbenika. Philip Mackowiak, povjesničar medicine i stručnjak za zarazne bolesti sa Sveučilišta Maryland, upozorava na mogućnost da su povijesna mjerenja bila netočna.

Kada je pregledao jedan od Wunderlichovih starih staklenih toplomjera, primijetio je da je pokazivao približno dva stupnja više od suvremenih uređaja.

Osim toga, Wunderlich je temperaturu mjerio ispod pazuha, dok se danas često koriste oralna i druga mjerenja, što dodatno otežava usporedbu. No istraživači sa Stanforda smatraju da pogreške starih instrumenata ne mogu u potpunosti objasniti rezultate.

Naime, pad temperature uočili su i unutar novijih skupova podataka, prikupljenih suvremenijim toplomjerima.

Normalna temperatura nije ista za sve

Znanstvenici upozoravaju da ne postoji jedna idealna temperatura koja vrijedi za svakog čovjeka.

Na nju utječe nekoliko čimbenika:

• Dob: Starije osobe u prosjeku imaju nešto nižu tjelesnu temperaturu.
• Spol: Žene u prosjeku imaju nešto višu temperaturu od muškaraca, a ona se mijenja i tijekom menstrualnog ciklusa.
• Doba dana: Temperatura je obično najniža u ranim jutarnjim satima, između tri i pet sati, a najviša kasno poslijepodne.
• Tjelesna građa: Visina i tjelesna masa također mogu utjecati na prosječnu temperaturu.

Zbog tih razlika ista izmjerena vrijednost ne mora imati jednako značenje za dvije osobe.

Trebamo li zaboraviti na 37 stupnjeva?

Iako istraživanja pokazuju da je prosječna tjelesna temperatura niža nego što se dugo vjerovalo, stručnjaci ne smatraju da je potrebno potpuno odbaciti dosadašnje medicinske kriterije.

Važnije je razumjeti da je normalna temperatura raspon, a ne jedna nepromjenjiva brojka.

'Važno je ne shvaćati te granice previše doslovno. Nitko ne bi tvrdio da se 36,99 stupnjeva radikalno razlikuje od 37,01', objašnjava biološki antropolog Adrian Jaeggi sa Sveučilišta u Zürichu.

Stručnjaci ipak upozoravaju da izrazito niske ili visoke vrijednosti mogu upućivati na ozbiljan zdravstveni problem.

Kod odraslih osoba temperatura ispod 35 stupnjeva može značiti hipotermiju, dok temperatura iznad 40 stupnjeva zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.