Koliko ste puta pomislili da bi vam život bio jednostavniji kada bi postojala aplikacija koja rješava baš onaj problem s kojim se svakodnevno susrećete? Možda ona koja od namirnica u hladnjaku predlaže što skuhati ili alat koji od nepreglednog popisa obaveza slaže plan dana.

Ideja zvuči odlično, ali kako je ostvariti ako ne znate programirati? Donedavno biste morali učiti programske jezike ili pronaći nekoga tko zna razvijati aplikacije. Danas postoji još jedna mogućnost, a zove se vibe coding.

Za aplikaciju više ne morate sami napisati sav kod

Iako naziv zvuči kao još jedan komplicirani tehnološki izraz, ideja je jednostavna. Umjesto da svaku funkciju aplikacije sami programirate, umjetnoj inteligenciji opisujete što želite napraviti, a ona vam pomaže u stvaranju koda.

Tako, primjerice, možete pokušati napraviti aplikaciju koja predlaže recepte, mini-igru za učenje ili alat za organizaciju obaveza. AI može pomoći u izradi početne verzije, koju zatim dodatnim uputama mijenjate i prilagođavate.

To, naravno, ne znači da je dovoljno napisati jednu rečenicu i dobiti savršeno gotov proizvod. AI može pogrešno razumjeti zahtjev ili predložiti rješenje koje ne funkcionira kako ste zamislili. Zato su i dalje važni kreativnost, jasno definiranje problema i sposobnost prepoznavanja onoga što treba doraditi.

Može li nas umjetna inteligencija učiniti kreativnijima?

Istraživanje objavljeno 2024. u znanstvenom časopisu Science Advances pokazalo je da generativna umjetna inteligencija može pomoći pojedincima u kreativnom radu. Sudionici koji su uz pomoć AI-ja osmišljavali kratke priče u prosjeku su postizali bolje ocjene kreativnosti, ali su njihovi radovi bili i međusobno sličniji.

Iako se istraživanje nije bavilo programiranjem, otvara zanimljivo pitanje: može li nam AI pomoći da ostvarimo ideje koje bez tehnologije možda nikada ne bismo pokušali realizirati?

Šest timova, 24 mladih i samo deset sati

Upravo se na toj ideji temelji SHAKER, prvi vibe coding show Hrvatskog Telekoma, u kojem je 24 mladih natjecatelja, podijeljenih u šest timova, dobilo neobičan izazov: prepoznati svakodnevni problem, osmisliti rješenje uz pomoć umjetne inteligencije i predstaviti ga žiriju. I sve to u samo deset sati.

Pritom nisu svi imali prethodnog iskustva s vibe codingom. Sudjelovali su mladi različitih znanja i vještina, a mogli su koristiti AI alate po vlastitom izboru. Na raspolaganju su im bili i alati u sklopu Google AI Pro plana, poput Geminija i Google AI Studija, te platforma Lovable.

No umjetna inteligencija nije donosila odluke umjesto njih. Timovi su morali osmisliti rješenje, dogovoriti funkcije, podijeliti uloge i prilagođavati prototip kada prvi rezultat nije bio onakav kakav su zamislili.

AI može napisati kod, ali dobra ideja i dalje treba ljude

Upravo je to možda najzanimljiviji dio cijelog izazova. AI može pomoći u istraživanju, pisanju koda i razvoju prototipa, ali ne može preuzeti odgovornost za odluke o tome što zaista ima smisla i koje probleme vrijedi rješavati.

Zato SHAKER nije samo priča o tehnologiji, nego i o kreativnosti, suradnji i snalažljivosti. Pokazuje kako nove mogućnosti otvaraju prostor mladima s različitim iskustvima, čak i onima koji se nikada nisu zamišljali u ulozi programera.

Što su natjecatelji uspjeli osmisliti, kako su se snašli u desetosatnom izazovu i što se događalo kada stvari nisu išle prema planu?

Odgovore donose epizode SHAKER-a na Instagram i TikTok profilu Hrvatskog Telekoma gdje možete pratiti kako se ideje pretvaraju u digitalna rješenja.