Kamere za brzinu više neće biti toliko "tolerantne" po pitanju kažnjavanja prebrze vožnje. Naime, Državni zavod za mjeriteljstvo predlaže smanjenje broja kilometara u takozvanoj toleranciji.

Sada, ako kamera izmjeri brzinu od 60 kilometara na sat, ondje gdje je ograničenje 50 kilometara na sat, nema kazne. No, ubuduće bi se trebalo tolerirati prekoračenje od samo pet kilometara na sat, pa bi vozač platio 30 eura kazne.

Još je veća razlika, primjerice, pri brzini od 86 kilometara na sat. Kazna je trenutno 130 eura za takvo prekoračenje brzine, a ubuduće bi trebala iznositi od 390 do 920 eura.

Više to znači za novčanik

Nova pravila bi, također, trebala razlikovati mjerenje brzine fiksnim kamerama, mobilnim uređajima i presretačima. Sve je još uvijek u fazi javnog savjetovanja koje traje od 19. listopada.

"Prije svega, to znači za njihove novčanike - kazne će biti znatno strože, odnosno tolerancija će biti puno manja. Moraju se pripremiti na tu mjeru. S druge strane, treba vidjeti razlog zbog čega se to mijenja. Je li to usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, ili je to ono što bi se moglo nazvati priznanjem neučinkovitosti dosad postavljenih kamera, a to se reflektira u sigurnosti cestovnog prometa", komentirao je za RTL Danas profesor Rajko Horvat s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, dodajući da podržava sve mjere koje jačaju sigurnost prometa.

Faktor brzine

Kako je svoju izjavu davao pored prometne ulice, mogao je na jasnom primjeru ilustrirati ponašanje vozača na cesti. 

"Na ovoj cesti možemo vidjeti jako veliko prometno opterećenje i u takvim uvjetima nema puno prekoračenja brzine. Kada nema takvog opterećenja, onda su najčešći prekršitelji vozači motocikla i oni vozači koji žele stići na zeleno svjetlo na susjednom raskrižju, da prođu kroz raskrižje. Upravo u takvim momentima može se dogoditi da pješak ili biciklist neoprezno prolaze preko kolnika, i može se dogoditi prometna nesreća", pojašnjava Horvat.

Posebno je naglasio faktor brzine u prometnim nesrećama. Naime, brzina ne samo da kumuje nesrećama, već i može izazvati teže ozljede, pa čak i stradavanje, ali i veću materijalnu štetu

"Ono što je kod vozača vrlo interesantno je njihova percepcija: 'ma što je kilometar simo, kilometar tamo'. To je možda u njihovoj percepciji točno, ali u prometnoj nesreći, odnosno posljedici nesreće, razlika je znatno velika. Samo jedan kilometar na sat može za posljedicu imati veliku tragediju, odnosno ozljedu. Onda taj kilometar itekako znači, jer u dokaznom postupku može se reći: 'da je vozio kilometar manje od onoga što mu je izmjereno, izbjegao bi nesreću'", smatra profesor Horvat.

Uvjeren je da bi više kazne odvratile vozače od jurnjave cestama, ali ne zadugo. 

"Stalno napominjem, a znanstveno je dokazano, da svaka mjera ima svoju učinkovitost u određenom razdoblju. U prvom trenutku će vozači to percipirati. Ali ono što je interesantno, pošto vozači znaju gdje su postavljene pozicije kamere, na tim mjestima smanjuju brzinu. Međutim, kasnije je opet problem u povećanju brzina. Svaka mjera ima svoj učinak, ali ponekad, nažalost, vrlo kratko", zaključuje profesor.