Prometna nesreća, oštećen automobil i vozač koji tvrdi da nije kriv, iako ste uvjereni da je upravo on izazvao sudar. Situacija je već dovoljno neugodna, a dodatno se komplicira ako nema policijskog očevida. Kako u takvim okolnostima dokazati što se dogodilo i naplatiti štetu?
To pitanje postaje posebno aktualno nakon što je Ministarstvo unutarnjih poslova predložilo izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama prema kojima policija više ne bi bila obvezna izlaziti na mjesto svake lakše prometne nesreće.
Riječ je o nesrećama s isključivo materijalnom štetom, u kojima vozila nisu toliko oštećena da ih se ne bi moglo jednostavno ukloniti s ceste, a sudionici su sposobni razmijeniti potrebne podatke ili ispuniti Europsko izvješće o nesreći.
Prema sadašnjim pravilima, vozači nakon sudara s materijalnom štetom već mogu razmijeniti podatke i popuniti Europsko izvješće bez pozivanja policije. Međutim, ako je policija obaviještena o nesreći, prema važećim odredbama dužna je izaći na mjesto događaja, a na izričit zahtjev sudionika obaviti i očevid.
Predložene izmjene promijenile bi upravo tu obvezu. No što ako drugi vozač odbija suradnju ili naknadno promijeni priču?
Potpis na Europskom izvješću ne znači priznanje krivnje
Prva stvar koju bi svaki vozač trebao znati jest da potpisivanje Europskog izvješća o prometnoj nesreći ne znači automatski priznanje odgovornosti.
To izričito navodi Hrvatski ured za osiguranje (HUO), koji objašnjava da obrazac služi za utvrđivanje okolnosti nesreće, a ne za donošenje konačne odluke o tome tko je kriv.
Drugim riječima, dva vozača mogu potpisati izvješće čak i ako imaju različita viđenja događaja. U takvim slučajevima moguće je zabilježiti i njihove različite opise nesreće, po potrebi na dodatnom papiru.
To je važan podatak jer pojedini vozači odbijaju potpisati izvješće upravo zbog straha da će time automatski priznati odgovornost za sudar.
Što ako drugi vozač odbije potpisati izvješće?
Situacija postaje složenija kada jedan od sudionika uopće ne želi surađivati.
Prema uputama Hrvatskog ureda za osiguranje, vozači nakon nesreće s materijalnom štetom trebaju ispuniti i potpisati Europsko izvješće ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima.
Ako drugi sudionik odbija dati potrebne podatke, to je razlog da se obavijesti policija. Jednako vrijedi ako postoji sumnja da je vozač pod utjecajem alkohola ili droga, da nema odgovarajuću vozačku dozvolu ili da upravlja neregistriranim vozilom.
Posebno je važno razlikovati neslaganje oko odgovornosti od odbijanja razmjene podataka. Sama činjenica da drugi vozač ne priznaje krivnju ne znači da se nesreća ne može dokumentirati i prijaviti osiguravajućem društvu.
Fotografije mogu biti presudne
Hrvatski ured za osiguranje vozačima preporučuje da, kada policija ne obavlja očevid, sami što temeljitije dokumentiraju mjesto nesreće.
To podrazumijeva fotografiranje položaja vozila, oštećenja iz blizine i veće udaljenosti, tragova kočenja, dijelova automobila koji su ostali na kolniku te drugih okolnosti koje bi mogle pomoći pri utvrđivanju načina nastanka sudara.
Korisno je zabilježiti i podatke mogućih svjedoka, kao i registarske oznake vozila koja su sudjelovala u nesreći.
Sve to može postati posebno važno ako drugi vozač naknadno promijeni iskaz ili ospori okolnosti događaja.
Fotografije, izjave sudionika, svjedoci i analiza oštećenja mogu pomoći osiguravatelju da utvrdi odgovornost. Ipak, nijedan od tih dokaza sam po sebi ne jamči da će odštetni zahtjev biti prihvaćen.
Možete li naplatiti štetu bez policijskog zapisnika?
Da, izostanak policijskog zapisnika sam po sebi ne znači da vozač gubi pravo na naknadu štete.
Hrvatski ured za osiguranje navodi da uredno ispunjeno Europsko izvješće može poslužiti kao odštetni zahtjev iz osiguranja od automobilske odgovornosti, odnosno kao izjava o okolnostima nastanka štetnog događaja.
Osiguravajuće društvo pritom mora utvrditi okolnosti nesreće i odgovornost sudionika. Ako su njihove izjave proturječne, postupak može biti složeniji i zahtijevati dodatne dokaze.
Važno je i razlikovati obvezno automobilsko osiguranje od kaska. Kod kasko osiguranja treba provjeriti konkretne uvjete police, osobito odredbe koje se odnose na prijavu štetnog događaja i potrebnu dokumentaciju.
Kada svakako treba pozvati policiju?
Predložene izmjene ne znače da bi policija prestala postupati u prometnim nesrećama.
Ako je netko ozlijeđen ili je smrtno stradao, policiju je potrebno obavijestiti, a sudionici moraju postupiti prema zakonskim obvezama koje vrijede za takve nesreće.
Policiju treba obavijestiti i u drugim okolnostima koje zahtijevaju njezino postupanje, primjerice ako drugi sudionik pobjegne s mjesta nesreće, odbija dati podatke ili postoji sumnja na alkoholiziranost.
Za vozače je zato najvažnije da nakon sudara ne donose odluke u žurbi. Prvo treba osigurati mjesto nesreće, pobrinuti se za sigurnost sudionika, dokumentirati nastalu štetu i razmijeniti potrebne podatke.
A ako se drugi vozač ne slaže s vašim opisom događaja, nemojte pokušavati pod svaku cijenu postići dogovor o krivnji. Važnije je sačuvati što više pouzdanih dokaza na temelju kojih će se odgovornost moći naknadno utvrditi.