ZATVARANJE SMETLIŠTA

Zmajlović: Prijete nam penali EU, Holy: Nećemo stići, plaćat ćemo ih

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 14.12.2014 12:03
  • Objavljeno 14.12.2014 u 12:03
Mihael Zmajlović, Mirela Holy

Mihael Zmajlović, Mirela Holy

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović najavio je da će u idućoj godini s radom početi prva dva hrvatska centra za gospodarenja otpadom - "Marišćina" i "Kaštijun" a do 2018. i većina od 13 ukupno planiranih te zatvoriti sva dosadašnja odlagališta otpada, dok njegova prethodnica na ministarskoj funkciji Mirela Holy tvrdi kako Hrvatska do 2018. neće ispuniti ciljeve iz EU direktiva te da ćemo plaćati penale

"Nastavljamo s projektima. Ukupno 13 centara se treba izgraditi u Hrvatskoj, što bi značilo da nakon 2018. trebamo maksimalno smanjiti odlaganje otpada, odnosno u roku od godinu dana nakon što se izgradi centar, po europskim propisima, klasična odlagališta odlaze u prošlost", kaže Zmajlović.

"Stići će se. Vjerujem da hoće. Intenzivirali smo aktivnosti, zadnjih godinu i dvije. Sve projekte koji su bili u slijepoj ulici smo pokrenuli. Već sljedeće godine imamo šest novih centara koji su spremni za apliciranje za financiranje iz EU fondova i nakon toga se započinje i s natječajem za radove. Dinamika koju smo uzeli nam garantira da ćemo do 2018. izgraditi najveći dio centara", ističe Zmajlović.

Priznaje da Hrvatskoj od EU prijete penali, a njihova se visina nikada ne može unaprijed procijeniti jer oni ovise o presudi, sudu, procjeni i težini prijestupa.

"Ovo ne radimo zbog penala, nego zbog nas. Želimo imati čišći okoliš, zadržati sve prirodne ljepote", poručuje Zmajlović i dodaje da želimo napustiti ružne slike odlagališta, gdje se šire neugodni mirisi, gdje ptice i vjetar raznose otpad i početi konačno gospodariti otpadom". Pojašnjava da će se u postrojenjima centara izdvajati korisne komponente otpada, ono što se može reciklirati, a ono što je opasno i što ne smije završiti na odlagalištu će se na adekvatan način zbrinuti i obraditi.

Ističe kako je sigurno da će to biti bolje rješenje od onoga koje imamo do sada - od odlaganja otpada, jer u Hrvatskoj preko 80 posto otpada odlažemo.

I direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller najavio je da će nakon "Marišćine" za Primorsko-goransku županiju i i "Kaštijuna" za Istarsku županiju, do polovice iduće godine sljedećih šest centara biti aplicano za sufinanciranje iz EU fondova, dok je preostalih pet u pripremi.

"Sa ovakvim velikim tvornicama moderne tehnologije ćemo nastaviti dalje. Uspostavit ćemo sustav do kraja 2018. Naravno, to će povući za sobom i zatvaranje deponija", poručio je Müller.

Financiranje sredstvima iz EU fondova i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Zmajlović kaže da je ukupna vrijednost ulaganja u centre za gospodarenje otpadom procijenjena na 4,8 milijardi kuna. Kaže da će se ti projekti sufinancirati do 90 posto sredstvima iz EU fondova i nacionalnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ostatak će osigurati jedinice lokalne samouprave. Najavio je da će se u idućoj godini šest centara za gospodarenje otpadom prijaviti za sufinanciranje iz EU fondova - "Bikarac II" za Šibensko-kninsku županiju, "Piškornica" za Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju, "Biljane Donje" za Zadarsku i dio Ličko-senjske, "Lučino Razdolje" za Dubrovačko-neretvansku, "Babina Gora" za Karlovačku i dio Ličko-senjske te "Lećevica" za Splitsko-dalmatinsku županiju.

Također kaže i da je za pet centara za gospodarenje otpadom u pripremi dokumentacija potrebna za prijavu za sufinanciranje iz EU fondova. Radi se o centrima "Tarno" za Zagrebačku županiju te "Orlovnjak" za Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku, "Šagulje Ivik" za Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku te "Doline" za Bjelovarsko-bilogorsku i Virovitičko-podravsku županiju.

Radi se i o "Postrojenju za energetsku oporabu otpada Zagreb", za kojega u Ministarstvu kažu da je kompleksan projekt koji se nalazi u početnoj fazi.

Zmajlović očekuje da će "Bikarac" početi s radom u 2016., a u 2017. "Piškornica" i "Biljane Donje". U 2018. s radom bi trebali početi "Lučino Razdolje", "Babina Gora" i "Lećevica".

Ministar ističe da su centri za gospodarenje otpadom bitan element cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, a druga dva bitna su razvrstavanje otpada i sanacija odlagališta. U Hrvatskoj gotovo 80 posto građana koji žive u 396 gradova i općina trenutno ima pristup nekom obliku razvrstavanja otpada. "To je veliki skok u odnosu na 2012. kada je to imalo samo njih 45 posto", kaže Zmajlović.

Prema analizama Europske komisije, kada bi se u potpunosti primjenjivali zakoni EU-a vezano uz gospodarenje otpadom u EU bi se do 2020. stvorilo 400.000 novih radnih mjesta. U Hrvatskoj bi se, nakon što bi se uspostavio funkcionalan sustav gospodarenje otpadom, uz 6000 radnih mjesta u tom sektoru, u vrlo kratkom roku otvorila mogućnost za još toliko novih.

Holy: Hrvatska do 2018. neće ispuniti ciljeve iz EU Direktiva, plaćat ćemo penale

Predsjednica ORaH-a i saborska zastupnica te bivša SDP-ova ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy ističe kako se "već sada može zaključiti da Hrvatska do 2018. godine neće ispuniti ciljeve iz EU direktiva te da ćemo plaćati penale".

Holy kaže da u Hrvatskoj ne postoji sustav gospodarenja otpadom.

"Komunalni otpad se u većini gradova i općina neobrađen odlaže na više ili manje uređene deponije otpada, uglavnom ne postoji primarna selekcija korisnih vrsta otpada, ne postoji nijedno postrojenje za termičku obradu bilo komunalnog, bilo opasnog otpada, nije izgrađen nijedan centar za gospodarenje otpadom, a u sustavu gospodarenja tzv. posebnim kategorijama otpada ne postoje tržišni principi, već se sustav financira putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost čije je netransparentno i koruptivno poslovanje već godinama predmet većeg broja istraga Državnog odvjetništva", istaknula je Holy

Rekla je da su pred Hrvatskom kao novom članicom EU velike i financijski izuzetno zahtjevne obaveze u području zaštite okoliša i prirode u sljedećih desetak godina te da će upravo u ovom području Hrvatska imati najteži zadatak koji mora ispuniti, iako mnogi građani misle da je Hrvatska ekološki bolje očuvana od drugih europskih država s daleko razvijenijim industrijama.

"Hrvatska se obvezala uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom za što je osigurala prijelazno razdoblje do kraja 2018. Njegova uspostava usko je povezana sa sanacijom svih postojećih odlagališta. Do kraja 2020. dužni smo postupno smanjivati udio biorazgradivog otpada u cilju ostvarivanja tražene razine od najviše 35 posto takvog otpada u odnosu na 1997.", pojasnila je Holy. Podsjetila je da je prvi rok u području gospodarenja otpadom bio kraj 2013. do kada smo trebali za 25 posto smanjiti količinu bio-otpada koji se odlaže na deponije u odnosu na 1997., a taj cilj prema podacima Agencije za zaštitu okoliša nismo ispunili.

"Sljedeći rok je 2015. do kada Hrvatska mora osigurati primarnu selekciju cijelog niza korisnih vrsta otpada, a financijski najzahtjevnija je 2018. do kada Hrvatska mora sanirati sva postojeća odlagališta te uvesti sustav integriranog gospodarenja otpadom koji podrazumijeva hijerarhiju postupanja s otpadom kroz faze: od smanjenja nastanka otpada, primarne selekcije, obrade, oporabe, recikliranja, termičke obrade otpada te finalno odlaganja inertiziranog otpada", ističe Holy.

Kaže i da se uopće ne vodi računa o opasnom otpadu koji najčešće dolazi iz industrije i energetike pa tvrtke taj otpad zbrinjavaju izvozom, što je izuzetno skupo, ili nekontroliranim odbacivanjem u okoliš što je iznimno velika ugroza za okoliš. "Stoga je nužno hitno pokrenuti projekt postrojenja za termičku obradu opasnog otpada u kojem bi tvrtke mogle na okolišno prihvatljiv način zbrinjavati opasan otpad", poručuje Holy.

Zelena akcija: veći dio planiranih centara za gospodarenje otpadom predimenzioniran

Predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić kaže da je veći dio planiranih centara za gospodarenje otpadom predimenzioniran te će ih biti potrebno puniti velikim količinama otpada, što će rezultirati niskom količinom odvojenog prikupljanja. "Na taj način, s ovakvim centrima, nećemo napraviti značajniji napredak u odnosu na postojeću situaciju kada imamo odlagališta. To znači da se i dalje velike količine otpada neće odvojeno prikupljati i reciklirati, a time je i upitno dostizanje cilja od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada do 2020., što smo preuzeli ulaskom u EU", istaknuo je Ivčić.

Naglašava i da se u zagrebačkom centru za gospodarenje otpadom, temeljem Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba, namjerava graditi spalionica koja bi "imala negativan utjecaj na zdravlje građana, bila bi financijski neisplativa, a uz to bi onemogućila unaprjeđenje odvojenog prikupljanja i reciklaže otpada". "Za ovakvu štetu koja se namjerava napraviti Zagrepčanima odgovoran je gradonačelnik Milan Bandić, Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj te 28 gradskih zastupnika", tvrdi Ivčić.

357816 ,352355 ,346643 ,344031

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!