vruća vanjska politika

Zapad i Rusija zaoštrili odnose: Gdje je tu Hrvatska?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 23.03.2018 17:30
  • Objavljeno 23.03.2018 u 17:30
Andrej Plenković, Vladimir Putin, Kolinda Grabar Kitarović

Andrej Plenković, Vladimir Putin, Kolinda Grabar Kitarović

Izvor: Pixsell / Autor: Neven Bučević/tportal

Odnosi između Zapada i Rusije sve su napetiji nakon pokušaja ubojstva bivšeg špijuna Sergeja Skripala. Riječ je o kulminaciji odnosa koji su dulje vrijeme loši, a koji se izravno tiču i Hrvatske. Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za tportal kaže da je teško očekivati da će se odnosi u dogledno vrijeme popraviti te da se hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u svemu tome našla u zanimljivom spletu okolnosti

Nakon napada na bivšeg ruskog dvostrukog špijuna Sergeja Skripala i njegovu kćer Juliju na jugu Engleske početkom ožujka ponovno su se užarili odnosi između Rusije i Zapada. U četvrtak je na sastanku Europskog vijeća cjelokupna Europska unija odlučila stati na stranu Velike Britanije, čime se situacija zaoštrila.

U cijeloj toj priči, u kojoj Zapad unisono negoduje zbog ponašanja Kremlja, neobično je izgledalo ponašanje hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović jer je među prvima čestitala Vladimiru Putinu pobjedu na nedjeljnim izborima i pozvala ga u posjet Hrvatskoj.

Odnosi između Zapada i Rusije zategnuti su još od otvorene ruske intervencije u Gruziji 2008., da bi puna kulminacija krenula od aneksije Krima.

'Otad imamo polje nesigurnosti u ruskim susjednim zemljama koje strahuju da se takva vrsta aneksije ne dogodi i njima, posebno u baltičkim zemljama', kaže Avdagić.

Zbog toga NATO provodi aktivnosti ojačane prisutnosti u baltičkim zemljama i Poljskoj.

Denis Avdagić

Denis Avdagić

Izvor: Screenshot / Autor: HRT

No kada je u pitanju pokušaj trovanja nekadašnjeg agenta Skripala, Avdagić kaže da ga čude stavovi nekih naših analitičara koji smatraju da će britanski pritisak samo ojačati ruskog predsjednika Vladimira Putina.

>>> Joško Klisović: Je li predsjednica razmislila prije nego što je Putinu poslala čestitku?

Avdagić smatra da su postupci Londona logični jer je 'netko otrovan nečim što se otvoreno pripisuje Rusiji, a Rusija o tome ne želi otvoreno razgovarati i odbija bilo kakvu odgovornost'.

'Radi se o agensu koji se može dovesti u direktnu vezu s Rusijom i Velika Britanija je opravdano poručila Moskvi da postoje samo dvije opcije: ili ste izgubili nadzor nad tim pa je došlo u ruke kriminalaca i obavještajnog podzemlja ili ste to napravili kao država. Mi ne znamo što je gore', podsjeća Avdagić.

  • +3

Očevid na mjestu trovanja Skripalovih

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Sada je Europska unija pozitivno odgovorila na traženje Velike Britanije da je podrži te da zajedno otvoreno osude događaj i upute snažnu poruku Moskvi. Avdagić smatra da će uslijediti još snažniji pritisak na Kremlj, u kojem će sudjelovati i SAD zbog nedavnih hakerskih napada koji su izazvali veliku financijsku štetu toj zemlji.

'Sva događanja sasvim sigurno vode prema ojačanom pristupu sankcijama te će najvjerojatnije biti fokusirani prema pojedincima, a moguće je da će se širiti i na naftne kompanije, što dovodi u pitanje to što će biti sa Sjevernim i Turskim tokom', smatra vanjskopolitički analitičar. Zasad, iako će sigurno biti rasprava o tome, NATO neće reagirati, vjeruje Avdagić. Očekuje nas daljnje razdoblje nestabilnosti i nesigurnosti i teško da će se nešto promijeniti.

>>> 'Rusi će Britancima odgovoriti istom mjerom'

Kako će se Hrvatska snaći u cijeloj priči?

'Hrvatska je članica NATO-a i Europske unije te kao i sve druge članice, poštovat će odluku Europske unije, u čijem donošenju sudjeluje i premijer Andrej Plenković', mišljenja je Avdagić.

A što se tiče predsjednice, smatra da joj se dogodila vrlo zanimljiva situacija u kojoj se su dva puta poklopili prethodni dogovori i pritom zbog aktualne situacije izazvali potpuno suprotnu priču od one koju su trebali.

  • +6
  • +3

Grabar Kitarović i Putin

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Prvi put je to bilo prilikom poziva srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću Hrvatskoj, koji je bio dogovoren dosta ranije, ali se poklopio s tenzijama zbog izložbe u New Yorku, zbog koje je zakuhalo između hrvatske i srpske vlade, a sada joj se dogodilo da je kurtoazno ponovila poziv predsjedniku Vladimiru Putinu, koji je uputila tijekom nedavnog službenog posjeta. Diplomatski je običaj, objašnjava Avdagić, kada se zove da se čestita, a onda da se ponovi poziv za službeni posjet koji je upućen tijekom bilateralnog sastanka. Predsjednica je to i napravila, ali zbog aktualne napete situacije između Zapada i Rusije polučilo je to drugačiji efekt od očekivanog u javnosti.

>>> Plenković o predsjedničinom pozivu Putinu u Hrvatsku: Vjerojatno se radilo o prigodnom razgovoru

Ono što je ispalo malo čudnije u ovoj situaciji jest čestitka koja je bila dosta brza i nisu je uputili drugi zapadni saveznici, barem ne u prvom trenutku. Avdagić se slaže s komentarom svog kolege koji smatra da je predsjednicu zapravo spasila Trumpova čestitka Putinu.

No interesi velikih sila se prelamaju na našem području. Iako je Hrvatska članica Europske unije, Rusija je snažno prisutna i u propasti Agrokora kroz Sberbanku, ali i u priči oko izgradnje LNG terminala, kojemu je cilj smanjiti ovisnost Europe o ruskom plinu.

Anvar Azimov, ruski veleposlanik u Hrvatskoj

Anvar Azimov, ruski veleposlanik u Hrvatskoj

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Avdagić napominje da izuzetno aktivni ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov poručuje da nisu protiv LNG terminala i da se ne miješaju u odluke Hrvatske, ali se istodobno pita zašto nam to treba.

'Naravno da je to miješanje čim pitaju što će nam', kaže Avdagić. Što se tiče LNG terminala, on je s idejne razine u potpunosti opravdan i zbog toga je Europska unija dala sredstva za njegovu izgradnju.

'Zamislimo trgovinski rat s Rusijom koji može uslijediti iz trenutne situacije. Moramo osigurati i imati alternativne pravce', smatra Avdagić, navodeći da gradnju toga LNG terminala mnogi osporavaju jer je navodno preskup i na drugim mjestima je tek 20 posto kapaciteta popunjeno, što nema smisla kao argument, kaže, jer to radite da biste održavali cijenu stabilnom i da biste osigurali mogućnost dobave plina. To je, objašnjava, kao da ste nekome spojili plin na kuću, a on kaže - 'ali ja imam plinske boce'.

Na ovaj način onemogućava se Ruse ili bilo koga drugoga, recimo Inu kao posve privatiziranu tvrtku, tko odluči ucjenjivati Hrvatsku visokim cijenama plina. To je logičan pristup, stava je Avdagić, ističući da Hrvatskoj treba LNG, a hoće li on biti na Krku ili takav kakav je trenutno zamišljen, to bi pitanje ostavio stručnjacima.

  • +3

Lokacija budućeg plutajućeg LNG terminala

Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletic/PIXSELL

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!