Iako je Pravilnikom o gospodarenju otpadom podignut iznos povratne naknade na 10 centi, zbog strogih kriterija zaštite od požari građani više ne mogu vraćati staklenu ambalažu. Trgovački centri i reciklažna dvorišta zatrpana su staklom, jer ga trenutno obrađuje samo jedna tvrtka
Građani koji se na ekološki prihvatljiva način žele riješiti staklene ambalaže ili barem malo podeebljati svoj novčanik, naišli su na problem. Naime, diljem Hrvatske obustavljen je otkup staklenih boca s povratnom naknadom.
'Bila sam ljuta i zato sam znala otići u skladište, donijeti staklo, ali oni automatski vraćaju nazad. Mi sad čekamo. Sad nosim samo plastiku, ali ne znam kamo sa staklenim, a piše da je povrat novca', govori Barbara iz Rijeke.
Naročito je teška situacija na jadranskoj obali, jer osim građana i ugostitelji nemaju kamo s bocama. Reporteri Nove TV obišli su pet trgovačkih centara. U jednoj trgovini nisu mogli vratiti staklenu ambalažu, jer je ondje do daljnjeg ne prikupljaju.
'Svi trgovci otkupljuju i dalje staklenu ambalažu. Međutim u momentu kad su skladišta trgovina zatrpana staklenom amabalažom, jednostavno moraju stati. To može trajati nekoliko dana', tvrdi predsjednik udruge trgovine pri HUP-u, Martin Evačić.
Prestrogi pravilnik
Problem su stvorile izmjene Pravilnika o gospodarenju otpadom, koje su na snazi od prosinca. Istim je izmjenama podignuta povratna naknada sa sedam na deset centi po boci.
'U toj izmjeni zahtijevaju se oštriji uvjeti vezani uz poštivanje mjera zaštite od požara, tako da je jedan od naših ovlaštenih obrađivača staklene ambalaže nije uspio zadovoljiti te mjere i samim time nije uspio ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom', objasnio je Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša.
Reciklažna dvorišta nisu rješenje
Zbog toga staklo u Hrvatskoj prikuplja samo jedna tvrtka. To više ne čine niti komunalna poduzeća. 'Trenutno smo u potpunoj blokadi. Obustavljen je otkup amabalažnog stakla, ne samo u reciklažnim dvorištima, nego u svim trgovačkim centrima na otoku Krku', kaže Ivan Jurešić, direktor tvrtke Ponikve eko otok Krk.
No, ondje građani ne mogu dobiti povratnu naknadu. 'Činjenica je da u reciklažnim dvorištima nema plaćanja povratne naknade. Tu problem nije rješenje, i reciklažna dvorišta nisu rješenje nego nužno zlo za potrošače koji nemaju kamo sa svojom ambalažom koji su trebali vratiti', tvrdi Josip Kelemen iz platforme 'Halo, inspektore'.
Zbog prikupljanja stakla za reciklažu posla je imala i inspekcija zaštite okoliša. Dosad je postupala 22 puta te izdala četiri prekršajna naloga i jedan optužni prijedlog.