„Želimo osigurati da Ukrajina može učiniti ono što želi“, izjavio je Trump nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a, Markom Rutteom, u Washingtonu. Rutte je potvrdio kako su SAD odlučile „masovno opskrbiti Ukrajinu onim što joj je potrebno putem NATO-a“, dodavši da će troškove uglavnom snositi europske zemlje.

Prema Trumpovim riječima, europske zemlje poslat će Kijevu vlastite sustave protuzračne obrane Patriot – ključne za obranu Ukrajine od smrtonosnih ruskih zračnih napada – dok će im SAD osigurati zamjenske sustave, prenosi BBC.

Iako ni Trump ni Rutte nisu iznijeli konkretne detalje o vrsti oružja koje će biti isporučeno, Rutte je potvrdio da dogovor uključuje „rakete i streljivo“. Trump je, s druge strane, naglasio da će se „vrhunsko oružje“ vrijedno milijarde dolara „brzo distribuirati na bojno polje“ kako bi se osnažila obrana Ukrajine.

'Da sam Vladimir Putin...'

„Da sam danas Vladimir Putin... ozbiljno bih razmislio o tome trebam li početi ozbiljnije shvaćati pregovore o Ukrajini“, rekao je Rutte, dok je Trump kimao u znak slaganja.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je na platformi X da je nakon sastanka s Rutteom razgovarao s Trumpom te mu zahvalio na „spremnosti da podrži Ukrajinu i nastavi suradnju u zaustavljanju krvoprolića te uspostavi trajnog i pravednog mira“.

„S predsjednikom smo razgovarali o konkretnim sredstvima i rješenjima kako bismo poboljšali zaštitu civila od ruskih napada i ojačali naše položaje. Spremni smo raditi maksimalno produktivno kako bismo postigli mir“, dodao je Zelenski.

Najavio 100-postotne carine na ruske partnere

Što se tiče carina, Trump je najavio da će SAD uvesti 100-postotne sekundarne carine na trgovinske partnere Rusije ako se u roku od 50 dana ne postigne dogovor o miru.

To bi značilo da će svaka zemlja koja nastavi trgovinu s Rusijom biti izložena dodatnim porezima prilikom izvoza svojih proizvoda u SAD. Primjerice, ako Indija nastavi kupovati rusku naftu, američke kompanije koje uvoze indijsku robu morale bi platiti 100-postotnu carinu kada ti proizvodi stignu u SAD.

Takva bi mjera drastično povećala cijenu robe, što bi američke tvrtke potaknulo da se okrenu jeftinijim alternativama, posljedično smanjujući indijski izvoz i prihode.

Cilj je također oslabiti rusko gospodarstvo. Teoretski, ako Moskva izgubi sposobnost ostvarivanja prihoda od prodaje nafte drugim državama, imat će manje sredstava za financiranje rata u Ukrajini. Budući da prihodi od nafte i plina čine gotovo trećinu ruskog državnog proračuna te više od 60% izvoza, ovakve carine mogle bi imati stvaran utjecaj na financijsku sposobnost Kremlja.

Rast na moskovskoj burzi nakon Trumpove objave

Ipak, Moskovska burza zabilježila je nagli rast nakon Trumpove objave, vjerojatno zbog očekivanja investitora da će američki predsjednik – koji je prošli tjedan najavio „važnu izjavu“ o Rusiji – najaviti još oštrije mjere.

Unatoč manjkavim detaljima o carinama i NATO-ovom dogovoru o oružju, ponedjeljak je označio prvi put otkako je Trump ponovno ušao u Bijelu kuću da je konkretno obećao novu vojnu opremu za Ukrajinu. Brifing je bio posebno značajan zbog oštrog tona američkog predsjednika, čija retorika o Vladimiru Putinu postaje sve odlučnija.

Nije prvi put da je Trump implicirao kako i Kijev snosi dio odgovornosti za rusku odluku o pokretanju invazije u veljači 2022., no ovog puta činilo se da je više frustriran nedostatkom napretka u okončanju sukoba koji je nekoć smatrao lako rješivim.

Upitan o odnosu s Putinom, Trump je rekao da njih dvojica „puno razgovaraju o tome da se to privede kraju“, ali je izrazio razočaranje što nakon „vrlo srdačnih telefonskih poziva“ s ruskim predsjednikom često uslijede razorni zračni napadi na Ukrajinu – sve intenzivniji i češći. „Nakon što se to dogodi tri ili četiri puta, postaje jasno da razgovori ne znače ništa“, rekao je Trump.

'Putin je žilav lik'

„Ne želim ga nazvati ubojicom, ali on je žilav lik. Godinama je varao mnoge – Clintona, Busha, Obamu, Bidena“, dodao je. „Mene nije prevario. U nekom trenutku, prestaneš pričati i počneš djelovati.“

Dva kruga mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine održana su ranije ove godine, no trenutačno nisu planirani novi sastanci – što Moskva pripisuje „nepopustljivosti Kijeva“. U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Zelenski ugostio je američkog izaslanika Keitha Kellogga u Kijevu te je sastanak nazvao „produktivnim“, izrazivši zahvalnost Trumpu za iskazanu podršku.

Kremlj nije odmah reagirao na Trumpovu objavu, no komentari iz Moskve ukazuju na određeno olakšanje. Proruski analitičar i bivši Putinov savjetnik Sergej Markov izjavio je da su Trumpove prijetnje carinama „blef“, sugerirajući kako je američki predsjednik „odustao od iskrenog pokušaja da se postigne mir u Ukrajini“.

Senator Konstantin Kosačev ustvrdio je: „Ako je ovo sve što je Trump danas imao za reći o Ukrajini, onda to nije ništa novo.“ Dodao je da bi se u sljedećih 50 dana „mnogo toga moglo promijeniti – kako na bojnom polju, tako i u stavovima ključnih aktera u SAD-u i NATO-u“.

Trump dobio pohvale demokrata

Trumpova odluka izazvala je i određene pohvale – čak i iz redova njegovih političkih protivnika. Demokratska senatorica Jeanne Shaheen, članica utjecajnog Odbora za vanjske poslove Senata, izjavila je da će slanje sustava Patriot u Ukrajinu, omogućeno „značajnim doprinosom europskih saveznika“, spasiti nebrojene ukrajinske živote od „Putinove brutalne agresije“.

Nazvala je ovu mjeru „pozitivnim, ali zakašnjelim korakom“ te istaknula da SAD moraju osigurati „stalni protok sigurnosne pomoći Ukrajini na duge staze“ kako bi uvjerile Putina da prekine rat.

Denys Podilchuk, 39-godišnji stomatolog iz Kijeva, pohvalio je europske čelnike što su, prema njegovim riječima, „pomogli uvjeriti Trumpa“. „Drago mi je da su ga europski političari – svojim strpljenjem i uvjerenjima – uspjeli barem malo pridobiti na našu stranu, jer je od početka bilo jasno da zapravo ne želi pomoći Ukrajini“, izjavio je za Reuters.