Zabatni zid zakrpaj pločama i preboji u ciglu: Stanari zgrade u centru Zagreba u čudu zbog načina na koji im obnavljaju zgradu nakon potresa. Slučaj nije izoliran

Izgleda da na više adresa u centru Zagreba od kraja siječnja traje intenzivna akcija Grada Zagreba vezana uz zabatne zidove. Upravo su ti dijelovi starih zgrada u centru najviše stradali. Oni koji nisu srušeni 22. ožujka u zagrebačkom potresu dokrajčeni su 29. prosinca u petrinjskom, a koji je ljuljao Zagreb gotovo minutu.

Početkom veljače, točnije od 1. veljače, kada je sam zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na dizalici bojio jednu takvu zakrpu na zabatnom zidu, traje kozmetičko uljepšavanje privremenih zakrpa na zabatima. Netko bi možda rekao da je Grad uletio kada već vlasnici to nisu u stanju popraviti, no daleko je to od istine.

Potvrđuje nam to gospođa čiji su podaci poznati redakciji, a koja nije željela istupati imenom i prezimenom te je u ime stanara iz Prilaza Gjure Deželića 12 ispričala njihovu priču.

'U petrinjskom potresu pala su oba zabatna zida, jedan se urušio na jednu kuću, drugi na slovačku ambasadu. Odmah smo prijavili štetu na besplatan broj, pa smo poslije Nove godine zvali vatrogasce koji su u dvije intervencije skinuli urušene cigle. Pa smo sve prijavili na mail za prijavu šteta i tražili hitnu sanaciju da se makne ta ugroza. No nitko se nije odazvao. Onda smo preko medija, tj. radija, zamolili da se dođe, da se postavi neka skela, tunel ispred zgrade da se može neometano i sigurno hodati. No ništa nije napravljeno', prepričava nam.

Video: Patrik Macek/PIXSELL

Grad je, nastavlja, potom naložio Gradskom stambeno-komunalnom gospodarstvu da izađe na teren s građevinarima koji su napravili predračun. 'Oni su po našem mišljenju bili abnormalno skupi. Pitali smo tko će to preuzeti jer u tom trenutku nismo imali tolika sredstva da bismo mogli isti čas ići u realizaciju', kaže nam naša sugovornica. Javljeno im je tada da sami moraju ići u realizaciju hitne sanacije zabatnih zidova, što su i učinili.

Paralelno su pozvali statičare koji im rade elaborat jer ako se potpuno uklone zabatni zidovi, može doći do urušavanja krovišta. Do elaborata im je trebao još koji dan, no iz vedra neba pojavila se jedna građevinska tvrtka iz koje su rekli da će Grad preuzeti hitnu sanaciju.

'Kada su vidjeli situaciju, rekli su da će oni to zatvoriti OSB pločama, a mi smo na to dali prijedlog da bi naši građevinari koje smo već angažirali srušili kompletan zabatni zid, no da treba obaviti predradnje da se krovište ojača daskama. Molili smo da odgode radove na dva, tri dana, pa da onda zatvore kompletnu bočnu stijenu', prepričava stanarka Prilaza Gjure Deželića 12.

Kaže da tvrtka koju je poslao Grad nije uklonila ostatak zabatnog zida, nego samo pokoju ciglu da dobiju ravninu i onda su na to stavili drvenu konstrukciju s OSB pločama. Tako da ta cijela konstrukcija, ta 'zakrpa', stoji na ostacima zabatnih zidova koji su isto tako nestabilni, a vezivo između cigli je loše.

'Nismo bili protiv rušenja cijelog zabatnog zida, dapače. Kako su rekli da nemaju nalog za rušenje, nego samo za zatvaranje postojeće rupe, a nisu bili spremni na koordinaciju da to napravimo zajedničkim silama, da mi kao zgrada snosimo trošak rušenja i ojačavanja krovišta, a oni da zatvore, oni su zatvorili rupu kakvu su zatekli', dodaje.

No tu priči nije kraj.

Prošlog petka došao je poziv iz GSKG-a da će doći ista ta tvrtka i da će s vanjske strane obojiti OSB ploče u boju cigle, što je, kaže naša sugovornica, najveća glupost.

'Pitali smo koliko će to koštati bez obzira na to što to nećemo mi morati platiti, ali platit će Grad i porezni obveznici. To se boji iz dizalice, a najam takve dizalice je skup', ističe.

Pitali smo i mi GSKG koliko je koštalo postavljanje privremene 'zakrpe', a potom i bojenja iste, no na to nam pitanje nisu odgovorili.

'Zabat predmetne zgrade privremeno je zatvoren OSB pločom 20.1.2021., sve kako bi se zgrada zaštitila od utjecaja atmosferilija i nastanka eventualnih daljnjih oštećenja', kažu. Uklonjeni su svi opasni dijelovi na tavanskom dijelu zgrade. 'Privremena zaštita OSB pločama izrađena je tako da ni na koji način ne ugrožava ostatak zabatnog zida, kao ni objekt u cjelini. Nadalje, projekt sanacije zabatnog zida u fazi je pripreme te će temeljem istog suvlasnici donijeti odluku o izboru izvođača potrebnih radova. Prije toga, u dogovoru sa suvlasnicima, napravit će se financijska analiza kako bi se osigurala potrebna sredstva za izvođenje radova te ćemo kao upravitelj predmetne zgrade projekt i radove prijaviti nadležnom ministarstvu za sufinanciranje istih shodno Zakonu o obnovi', kažu nam iz GSKG-a.

Isti smo upit poslali i u Grad Zagreb, no niti nakon nekoliko dana nismo dobili odgovor.

U grupama na Facebooku koje su osnovali stanari centra Zagreba nakon zagrebačkog potresa pojavile su se informacije o tome da ovo nije usamljeni primjer.

U posljednja dva tjedna na nekoliko zgrada u centru zabatni zidovi pokrpani su OSB pločama te prebojeni, kod nekih je pak stavljena crna folija za zaštitu, a potom koji dan kasnije na nju i narančasta. Valjda iz istog razloga zbog kojeg se zakrpe oboje u boju cigle.