'Neke stvari se planiraju do posljednjeg detalja, ili ih je bolje uopće ne napraviti. Hrvatska Vlada i napose premijer Zoran Milanović nisu, osim dobrohotnih govora o važnosti manjinskih prava, učinili ništa konkretno da bi spriječili blamažu nastalu oko postavljanja ćiriličnih ploča za srpsku manjinu u Vukovaru. Unutrašnjopolitički bi taj fijasko mogao imati dugoročne posljedice', započinje svoj komentar u Der Standardu Siniša Puktalović. Tekst pod naslovom 'Politički bankrot hrvatske Vlade' bavi se nacionalističkim incidentima u Vukovaru, za koje se konstatira da 'nisu nikoga mogli iznenaditi'.

Ono što je iznenađujuće jest da se Vlada nije bila u stanju suprotstaviti Stožeru za obranu Vukovara, piše Der Standard, koji je 's nekoliko desetina prosvjednika razbio ili skinuo ploče s ćirilicom, unatoč policijskoj zabrani'. Apel HDZ-u da podrži provođenje zakona komentator Der Standarda opisuje kao 'javnu objavu političkog bankrota Vlade', jer je besmisleno 'prizivati razumu one stranke koje su svojom retorikom, metodama predizborne borbe i otvorenom podrškom Stožeru za obranu Vukovara itekako odgovorne za ovaj fijasko'. Der Standard smatra da je postavljanje ćiriličnih ploča u Vukovaru bilo 'loše pripremljeno i nespretno', te je povećalo nacionalne tenzije.

Zaključuje se da se iz ove situacije ne može izaći 'bez velike političke štete' za Vladu te da bi njenim odlaskom u Hrvatskoj na vlast 'došle one snage koje su protiv pomirenja na Balkanu i unutar Hrvatske', pa se stoga 'treba nadati kako će sljedeći potezi hrvatske Vlade dovesti do deeskalacije situacije s ćiriličnim pločama', čije postavljanje ne treba imati veliku 'društvenu važnost'.

Komentatorica Adelheid Woelfl pak piše da su neki u Hrvatskoj još uvijek 'mentalno u ratu', kako glasi i naslov njenog teksta. 'Oni smatraju da ćirilica predstavlja opasnost za Hrvatsku. Oni osjećaju da su u pravu jer su Vukovar branili. Mentalno su još u tom ratu. I tako će ostati još neko vrijeme', konstatira Woelfl na početku svojeg komentara, u kojem kao najveći problem u cijeloj situaciji vidi činjenicu da se u Hrvatskoj 'nije prestalo graditi identitetsku politiku hrvatskih građana kao onih koji su odvojeni i različiti od Srba'.

'Sve dok su elite ambivalentne oko toga, pa svake godine slave osvajanje Krajine, koje je za posljedicu imalo bijeg desetina tisuća Srba, ili u sveca stiliziraju bivšeg pljačkaša i bivšeg generala Antu Gotovinu, a istovremeno traže kritičku distancu u odnosu na rat u slučaju ćiriličnih ploča u Vukovaru, ne čudi što je i narod zbunjen', analizira Der Standard te podsjeća da je 'mirna reintegracija Vukovara 1997. i dalje veliki uspjeh'. Napominje se da u Vukovaru već ima ploča na ćirilici – primjerice na školama i vrtićima – koje nikome ne smetaju.

Stoga je potrebno nastaviti politiku pomirenja između Hrvatske i Srbije, u stilu 'poznatih francusko-njemačkih inicijativa', no pomirenje će uspjeti 'samo ako se njime budu ozbiljno bavili na svim razinama društva'.