Iako bi oružani sukob između SAD-a i bilo koje europske sile vjerojatno bio jedan od najkraćih u povijesti, diplomati i vojni analitičari upozoravaju da postoje brojni drugi oblici otpora ako Washington pokuša preuzeti teritorij članice NATO-a.

Potencijalni aduti Europe

Prvi i najsnažniji instrument pritiska su američke vojne baze diljem Europe – ključni elementi globalne vojne infrastrukture SAD-a. Uz pomoć tih baza Washington projicira moć na Bliski istok, u Afriku i šire. Europski dužnosnici zato postavljaju pitanje: treba li SAD-u i dalje omogućavati pristup tim objektima ili suradnju kroz zapadne obavještajne i vojne mreže ako pokuša zauzeti dio teritorija Danske?

Iako tema nije službeno otvorena u raspravama u EU-u i NATO-u, pet diplomata i dužnosnika potvrdilo je za Politico da se iza zatvorenih vrata raspravlja o mogućim oblicima odgovora.

Osim vojne dimenzije, europske zemlje raspolažu drugim polugama moći. Europa je i dalje glavni američki trgovinski partner, a europske vlade troše milijarde dolara godišnje za nabavu američkog naoružanja. Obustava ili ograničavanje takvih kupnji bila bi snažna ekonomska poruka Washingtonu.

No takav potez nosi rizik jer mnogi stručnjaci kažu da bi to brzo eskaliralo u potpun prekid transatlantskih odnosa, a drugi tvrde da je savez sve toksičniji pod Trumpom i da Europa mora dalje krenuti samostalno.

Macron upozorava na 'posljedice bez presedana'

Najjasniju poruku do sada poslao je francuski predsjednik Emmanuel Macron. 'Ne podcjenjujemo izjave o Grenlandu', poručio je. 'Ako bi bila narušena suverenost europske i savezničke države, posljedice bi bile bez presedana. Francuska će djelovati u punoj solidarnosti s Danskom.'

Iz francuskih izvora neslužbeno se doznaje da je Macron oprezan u daljnjoj komunikaciji s Washingtonom, svjestan eksplozivne naravi situacije.

Kopenhagen traži kompromis, ali napredak izostaje

U međuvremenu su ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda boravili u Washingtonu da bi pokušali pronaći rješenje. Nakon sastanaka s američkim potpredsjednikom J.D.-jem Vanceom i državnim tajnikom Marcom Rubijem, danski šef diplomacije Lars Løkke Rasmussen pokušao je zvučati pozitivno, ali je priznao da dogovor nije na vidiku. 'Predsjednik Trump ima ambiciju osvojiti Grenland, stoga još uvijek imamo temeljno neslaganje', rekao je danski ministar.

Prema izvorima iz Europske unije, među državama članicama vodi se rasprava kako se suprotstaviti Trumpu, a ideje idu od usporavanja suradnje s Washingtonom i lobiranja u Republikanskoj stranci do slanja savezničkih vojnih kontingenata na Grenland u znak podrške Danskoj. Spominju se i radikalnije opcije – od uskraćivanja upotrebe američkih baza do potpunog raskida dijela vojnih aranžmana.

Dvostruki rizik: Ukrajina i NATO

Glavni razlog zbog kojeg Europa zazire od javne konfrontacije jest ovisnost o američkoj vojnoj potpori u Ukrajini. Bez sigurnosnih jamstava Washingtona, upozoravaju diplomati, europske zemlje teško mogu jamčiti stabilan mir ili spriječiti novu rusku agresiju.

Drugi europski dužnosnik potvrdio je da vlade raspravljaju o tome kako učinkovito uzvratiti na američke teritorijalne zahtjeve. 'Europa ima utjecaj, ali ga ne koristi u potpunosti', rekao je dužnosnik jer trenutno Europljani nisu mentalno spremni za vrstu eskalacije koju bi izazvala takva odmazda.

Iz NATO-a se pak može čuti da bi eventualni odgovor Europe SAD-u mogao biti mač s dvije oštrice. 'Korištenje američkih baza kao sredstva pritiska može im se obiti o glavu – SAD bi izgubio ključne položaje, a Europa bi ostala bez najvažnijih sigurnosnih jamstava', upozorio je jedan od diplomata.

Ključne baze i strateška šteta

SAD trenutačno ima više od 50 baza i drugih vojnih lokacija u Europi, uključujući goleme baze Ramstein u Njemačkoj te Lakenheath i Mildenhall u Ujedinjenom Kraljevstvu, s ukupno više od 67 tisuća vojnika. Gubitak tih položaja bio bi velik udarac za američke operacije, posebice kada je riječ o djelovanju na Bliskom istoku i u Africi.

Bivši zapovjednik američkih snaga u Europi Ben Hodges ocijenio je da bi zatvaranje baza bilo 'katastrofalno' za američku globalnu strategiju. Washington bi, dodao je, izgubio i oko polovice svojih obavještajnih kapaciteta u Europi.

Težak izbor

Zatvaranje američkih baza predstavljalo bi golem logistički izazov, upozorava Geoffrey Corn s američkog Sveučilišta Texas Tech. Ipak, pravno gledano, svaka zemlja domaćin ima pravo jednostrano raskinuti ugovor o njihovom korištenju.

Unatoč porastu napetosti, diplomati priznaju da Grenland nije najveći sigurnosni prioritet europskih vlada jer središnji cilj ostaje obrana Ukrajine. Bez američkih sigurnosnih jamstava, kažu, bit će nemoguće odvratiti Vladimira Putina od ponovnog napada, stoga smirivanje Trumpa zasad mora biti prioritet, čak i ako savez ne potraje.

'Transatlantski se odnos mijenja – i više se neće vratiti na staro', zaključio je jedan od visokih dužnosnika Europske unije.