Tri će teme dominirati nastupom koji cijeli svijet iščekuje u srijedu, a iza kulisa govori se da je Donald Trump utjecao na program Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, koristeći svoje metode pritiska
Na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u Davosu američki predsjednik Donald Trump ponovno je u središtu pažnje. Čini se da je svojim utjecajem gotovo u potpunosti oblikovao program tog skupa, a mnogi značajni sudionici odlučili su odgoditi intervjue iz straha da će biti pitani o globalnoj politici.
'Trump je potpuno 'oteo' ovo okupljanje', kazao je izvršni direktor globalnog njemačkog koncerna za Handelsblatt. 'WEF je ove godine prije svega veliki Trumpov show', dodao je.
Američki predsjednik prvi put u šest godina osobno sudjeluje na forumu u alpskom gradu Davosu, a on okuplja međunarodnu političku i gospodarsku elitu. Pored Trumpa, na njemu sudjeluje 60 šefova država i vlada te stotine izvršnih direktora, investitora i tehnoloških pionira.
Da su 'stigla nova vremena', vjerojatno nigdje nije opipljivo kao trenutno u Davosu. Dok se tijekom svog prvog sudjelovanja na WEF-u 2018. godine Trump još uvijek snalazio na međunarodnoj sceni, danas oblikuje Davos po svom ukusu.
U najmanju ruku, unaprijed je jasno dao do znanja tko je glavni. Trumpov plan aneksije Grenlanda gura NATO u krizu, a nove carine prijete osam europskih zemalja, uključujući Njemačku i Francusku, te bi mogle uzrokovati kolaps transatlantskih odnosa.
Trumpov nastup u srijedu popodne najavljen je kao 'poseban govor', a očekuje se da će eskalirati svoje izjave o težnji da preuzme Grenland. Prije dolaska u Davos američki ministar financija Scott Bessent upozorio je Europu da bi mjere odmazde bile 'vrlo neoprezan potez'.
Unatoč napetostima, gospodarska elita stoji uz američkog predsjednika, a tvrtke poput Palantira, Snowflakea i McKinseyja platile su i do pola milijuna dolara za unajmljivanje prostora oko kongresnog centra. Trump je, prema pisanju Politica, 'ponovno učinio Davos važnim', a New York Times sugerira da se forum 'podredio autokratu'. Iz Bijele kuće, međutim, naglašavaju jedno: svijet mora govoriti o Trumpu – što savršeno odgovara načelima njegove političke karijere.
Tri ključne teme 'Trumpova dana' u Davosu
1. Rat u Ukrajini
Oko 15.45 sati planirani su bilateralni sastanci Trumpa s europskim čelnicima i predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim (koji je zasad otkazao dolazak), a cilj je osigurati američke sigurnosne garancije protiv ruskih prijetnji. Talijanska premijerka i Trumpova saveznica Giorgia Meloni zbog toga će možda prvi put doći u Davos. U fokusu je i ekonomski plan za obnovu Ukrajine, a diplomati strahuju da bi Trump svoju potporu tome mogao uvjetovati preuzimanjem Grenlanda.
2. Novi svjetski poredak
Trump će u svom govoru pozvati države da se priključe njegovu Odboru za mir, svojevrsnoj konkurenciji Ujedinjenim narodima (UN). Članstvo u ovom tijelu koštalo bi milijardu dolara, a on će zasigurno pokušati prisiliti zemlje da zauzmu stav o tome.
3. 'Slijedi trag novca'
Tehnološki divovi, banke i investicijski fondovi, uključujući Nvidiju, Microsoft, OpenAI, JP Morgan i Blackrock, poslali su svoje delegate u Davos. Trumpovi bliski suradnici, poput tech investitora i kriptocara Davida Sacksa, imat će priliku podijeliti svoja razmišljanja s javnosti, a i njegovi sinovi, Donald mlađi i Eric, bit će prisutni na večernjem prijemu s poslovnim direktorima, čime će Trump zacementirati odnos s gospodarskim sektorom, osobito u području kriptovaluta i umjetne inteligencije.
Klimatske promjene i socijalna pitanja u sjeni
Teme poput klimatskih promjena, ravnopravnosti i pomoći za razvoj gotovo su izbačene s dnevnog reda, a dominiraju općenite rasprave o rastu, investicijama i prosperitetu. Govori Matta Damona i Ala Gorea na marginama foruma bit će rijetke iznimke, uz manje panela o socijalnoj pravdi i antidiskriminaciji zbog intenzivnog lobiranja američke delegacije.
Evangelistička crkva u Davosu, koju koristi američka delegacija, ukrašena je zastavama 'Freedom 250' povodom 250. obljetnice američke nezavisnosti, a teksaški pastor predstavio je svoje istraživanje Torinskog platna nazivajući ga 'prvim selfiejem Isusa'. Ove godine i bivši kritičari Davosa i Trumpovi saveznici, poput Nigela Faragea, aktivno sudjeluju, što ilustrira jačanje međunarodnih saveza koje formira Trumpova struja.