Izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju povećane su naknade za bolovanja i proširen krug ljudi koji se ne moraju javljati HZZO-u, a Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisano je koje medicinske djelatnosti više ne traže stažiranje i stručni ispit, ali i tko ne smije biti zaposlen u zdravstvenom sustavu
Iako je vrijeme godišnjih odmora, to ne znači da se zakoni ne mijenjaju. Tako će od 1. kolovoza na snagu stupiti izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju. Ranije se govorilo o brojnim promjenama koje on donosi, a najznačajnija se tiče bolovanja.
Naime povećane su naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a za sve kategorije pacijenata. Najniža naknada će tako, umjesto 110 eura, iznositi 353 eura, a najviša naknada s 565 porast će na 995 eura.
Naknade osiguranicima koji nemaju devet mjeseci neprekinutog radnog odnosa ili 12 mjeseci s prekidima u zadnje dvije godine, a završili su na dugotrajnom bolovanju, povećane su na 353 eura.
Uz to, naknada od 100 posto proračunske osnovice isplaćivat će se za njegu oboljelog djeteta do sedme godine života. Što se tiče naknada, povećana je i ona za troškove prijevoza između adrese stanovanja i medicinske ustanove u zemlji ili inozemstvu na 0,025 posto proračunske osnovice po kilometru.
vezane vijesti
Iznimke od javljanja HZZO-u
Druga bitna promjena tiče se obveze tromjesečnog javljanja u najbližu ispostavu HZZO-a. Ova je odredba uvedena da bi se smanjio broj osiguranika koji su ostali prijavljeni na zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj, iako drugdje koriste zdravstvene usluge.
Dosad se HZZO-u nisu morali javljati primatelji rodiljnih i roditeljskih potpora, osobe koje zbog zdravstvenog ili drugog stanja nisu u mogućnosti osobno doći u najbližu ispostavu HZZO-a te osobe s invaliditetom trećeg i četvrtog stupnja.
Od petka se neće morati javljati ni samohrani roditelji s djecom do sedam godina, osobe koje skrbe za teško oboljelog člana obitelji te učenici i studenti koji su u postupku ponovnog upisa.
No izmjenama zakona nije omogućeno javljanje telefonom ili e-mailom, pa će svi ostali koji nisu osigurani po nekoj od važećih osnova morati svaka tri mjeseca i dalje osobno dolaziti u HZZO.
Izmjene u zdravstvenoj zaštiti
Izmijenjen je i Zakon o zdravstvenoj zaštiti te bi to također moglo zanimati pacijente, ali i zdravstvene djelatnike. Naime ukinut je pripravnički staž, ali i obveza polaganja stručnog ispita za primalju - asistenticu, fizioterapeutskog tehničara, prvostupnika fizioterapije, zdravstveno-laboratorijskog tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarnog inženjera, sanitarnog tehničara, prvostupnika radne terapije, prvostupnika radiološke tehnologije, dentalnog tehničara, dentalnog asistenta i farmaceutskog tehničara.
Svi oni će, doduše, morati raditi najviše tri mjeseca pod stručnim nadzorom, kao i oni koji se prvi put zapošljavaju u zanimanju za koje su kvalificirani.
Uz to, postroženi su uvjeti za prijem u radni odnos, odnosno za obavljanje privatne prakse u ordinaciji. Naime protiv radnika koji pruža zdravstvenu zaštitu i sudjeluje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima ne smije biti pokrenut kazneni postupak niti smije biti pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja te iskorištavanja djeteta sukladno Kaznenom zakonu.
