80. ROĐENDAN MIHAILA GORBAČOVA

Uveo Rusiju u demokraciju, a preziru ga kao tajnog agenta

  • Autor: Marko Stričević
  • Zadnja izmjena 02.03.2011 15:47
  • Objavljeno 02.03.2011 u 14:06
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

U godini u kojoj 15 bivših republika obilježava 20 godina od raspada Sovjetskog Saveza, u Moskvi 80. rođendan danas slavi njegov posljednji vođa. Kaže se da nitko nije prorok u svom selu, pa tako svjetski priznatog Mihaila Gorbačova malo tko gotivi kod kuće, samo što baš i nije riječ o selu, nego o zemlji čije dimenzije prelaze spoznajne granice ljudskog uma

Iako u svjetskim medijima redovito odjekne sve što Mihail Gorbačov negdje izjavi, u samoj Rusiji malo je koga briga za to. Tu i tamo isprovocira reakciju – uglavnom negativnu. Čovjek predstavljen u europskim udžbenicima kao spasonosni reformator koji je za svoju ulogu u razmicanju željezne zavjese i okončanju Hladnog rata nagrađen Nobelovom nagradom, u ruskoj je narodnoj predaji 'agent stranih sila'. Čovjeka koji je predvodio Sovjete u izlasku iz totalitarnog društva danas se optužuje da je raskomadao imperij i dozvolio raspad i destabilizaciju. I nije ključ u činjenici da su nuklearne bojeve glave povučene pod zemlju ili što su sovjetski tenkovi krenuli natrag iz Poljske i drugih sovjetskih istočnoblokovskih podanika, nego u - prirodi tranzicije. Gorbačova, a ne njegove prethodnike Brežnjeva ili Andropova, pod čijim je vodstvom Sovjetski Savez počeo suštinski truliti, danas smatraju odgovornim za svu onu stihiju u koju je Rusija zapala 90-ih. Takvo osiromašenje najširih slojeva, takvu pljačku, moralnu propast i društveno poniženje, ruski građani ne mogu zaboraviti.

No pitanje je koliko ljudi u Rusiji danas čita Tolstoja i razmisle li ponekad o njegovoj tezi iz romana 'Rat i mir', po kojoj veliki vođe samo prividno određuju tijek povijesti vlastitom voljom, a zapravo su tek 'amblematske naljepnice' za povjesničare i u ključnim trenucima - puki robovi povijesnih sila koje oblikuju povijesne događaje kroz milijunske pojedinačne motive i akcije čitavih naroda. RIA novosti na današnji se dan prisjećaju da su Gorbačova 80-ih čak optuživali predstavnici 'profesionalne inteligencije' zbog navodnog kočenja perestrojke, polaganih liberalnih reformi koje su danas simbol Gorbačovljeve vladavine.

Osim toga, Gorbačov uporno tvrdi da nije bio za raspad Sovjetskog Saveza. O tome je govorio i u današnjem rođendanskom intervjuu za Komsomolskaju pravdu.

'SSSR se mogao očuvati. 'Do zadnjeg metka' tukao sam se za njegovo očuvanje. Pitaju me nisam li trebao uhititi Jeljcina, Šuškeviča i Kravčuka (ruski, bjeloruski i ukrajinski predsjednici koji su potpisali Bjelaveške sporazume i de facto srušili SSSR). Ne, nisam mogao. Kao prvo, već su se raskolili i armija, i društvo, i mediji. Reformu Sovjetskog Saveza trebalo je započeti ranije (...) Kao i Komunističku partiju: socijaldemokratsko i konzervativno krilo trebalo je reformirati u dvije samostalne stranke', izjavio je Gorbačov.

Danas je najpoznatiji po humanitarnom fondu koji nosi ime njegove pokojne žene Raise te po Novaji gazeti - opozicijskim novinama u kojima je suvlasnik uz oligarha Aleksandra Lebedeva, inače bivšeg KGB-ovca. Premda Gorbačov tu i tamo oplete po Vladimiru Putinu, izvanparlamentarna liberalna oporba ga baš i ne drži relevantnim političarom i poželjnim partnerom. Gari Kasparov, primjerice, smatra da je Gorbačov tihi saveznik Putina, a da njegov partner Lebedev svako malo pokreće tobožnje političke inicijative o kojima se već nakon nekoliko dana ništa više ne zna. Takav je bio i slučaj s njihovim bučno najavljivanim osnivanjem Socijaldemokratske stranke koja se doista pokazala – fantomskom.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi