đorđe gardašević

'Popis cijepljenih i registar zaraženih HIV-om nisu usporedivi. Kod cijepljenja je riječ o velikom interesu javnosti za to tko je i kada cijepljen'

  • Autor: I. Ba.
  • Zadnja izmjena 16.02.2021 11:43
  • Objavljeno 16.02.2021 u 11:18
Đorđe Gardašević

Đorđe Gardašević

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: N1

Đorđe Gardašević, profesor ustavnog prava, osvrnuo se na aktualne teme o cijepljenju preko reda, tužbi Vladimira Šeksa, Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa...

Osvrćući se na izjavu epidemiologa Bernarda Kaića koji je na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite u ponedjeljak rekao da mediji nikada neće dobiti popis cijepljenih osoba te da je to liječnička tajna kao ni iz registra za HIV ili iz drugih, profesor Ustavnog prava Đorđe Gardašević gostujući u Novom danu N1 Televizije rekao je kako se kod cijepljenja radi o vrlo velikom interesu javnosti i pitanju tko je i kada cijepljen.

'Naravno, pitanje je li netko bolestan i njegov medicinski status – to su osobni podaci koji su presumirano najzaštićeniji. Nije to baš ista stvar. Ovdje kod cijepljenja se radi o vrlo velikom interesu javnost i pitanju tko je i kada cijepljen. Imamo sad taj protokol cijepljenja u različitim fazama s prioritetnim skupinama. To je onda sasvim jedna druga vrsta situacije, nisu baš u potpunosti usporediva ta dva slučaja', komentirao je Gardašević osvrćući se na usporedbu davanja podataka iz registra cijepljenih i registra zaraženih HIV-om.

O eventualnim kaznenim progonima za cijepljenje preko reda je rekao kako se ne bi upuštao u tu vrstu analize jer se ne bavi kaznenim pravom.

Gardašević je komentirao odluku Visokog upravnog suda u slučaju Bandić.

'Presuda Visokog upravnog suda je donesena u jednom konkretnom predmetu i odnosi se na taj predmet. Što se tiče drugih predmeta, ovisi o tome jesu li ti predmeti tekući ili su već riješeni, pretpostavljam da će biti riješeni isto kao i ovaj u predmetu Bandić. Slijedom odluke Visokog upravnog suda će se rezonirati da povjerenstvo ne može odlučivati na temelju povreda načela', tvrdi Gardašević.

Kaže kako nije siguran u kojoj su fazi konkretni slučajevi koji su još uvijek pred Povjerenstvom, pa i onaj predsjednika Vlade Plenkovića.

'Ako oni nisu riješeni pravomoćno, oni imaju šanse da se njihovi predmeti riješeni kao i predmet Bandić. Oni moraju pokrenuti zasebne postupke. Na sudu traže ono što je tražio i Bandić', kazao je Gardašević.

Upitan je li Ustavni sud u slučaju Karamarko dao uputu upravnim sudovima kako bi trebali postupati, odgovara:

'Ustavni sud je u slučaju Karamarko prošle godine zapravo samo dao uputu upravnim sudovima da riješi ta pitanja. Ustavni sud nije rekao da Povjerenstvo ne može odlučivati u predmetima koji se odnose ne povredu načela postupanja. Ustavni sud je rekao upravnim sudovima da moraju dati obrazloženje o tim temama. Rekao je da se na temelju tih načela i zakona ne može donositi odluka već na temelju konkretnih normi iz zakona'

Kaže kako je Visoki upravni sud u slučaju Bandić krenuo u jedno vrlo striktno tumačenje zakona.

'Ne može biti sankcije ukoliko ona nije propisana, odnosno ako to nije striktno navedeno u zakonu. Gramatički gledano, kad čitate zakon takva konstrukcija stoji. Mislim da je to pitanje o kojem bi ipak Sabor trebao odlučivati ubuduće, Ta konstrukcija drži vodu pravnički rečeno, ali Sabor bio o tome trebao voditi računa u najavljenim izmjenama zakona', ističe Gardašević.

Gardašević kaže je tehnički moguće da se odmah ne izabere predsjednik Vrhovnog suda.

'U tom slučaju predsjednika Vrhovnog suda mijenja njegov zamjenik, ali to je situacija koju nitko ne želi. Moguća je i situacija da ne bude izabran predsjednik Vrhovnog suda, ali mislim da se to neće dogoditi. Prijedlog za predsjednika Vrhovnog suda daje predsjednik Republike. U jednom trenutku predsjednik Republike će morati voditi računa da mora nekoga predložiti i mora voditi računa o tome da vrhovni sud mora imati predsjednika, a onda Sabor naravno nekoga od predloženih kandidata bi trebao i izabrati', objašnjava.

Gardašević smatra kako predsjednik Republike može izabrati svog kandidata mimo natječaja.

'Predsjednik Republike ovlast za predlaganje kandidata temelji na Ustavu. Natječaj koji mi imamo je propisan zakonom. Predsjednik može predložiti nekog svog kandidata. On ima ustavnu ovlast da predloži kandidata za predsjednika Vrhovnog suda i može predložiti nekog izvan prijavljenih.

Obzirom da to je njegova direktna ustavna ovlast, mislim da može izabrati kandidata izvan toga. Ja mislim da predsjednička ovlast da predloži kandidata je relativno jasna i upućuje na to da predsjednik može izabrati svog kandidata za predsjednika Vrhovnog suda', rekao je Gardašević.

Tužba Vladimira Šeksa protiv Republike Hrvatske

'Vraćam se ponovno na 2002. i 2003. ja sam zajedno s kolegom Gotovcem i Kregarom radio u okviru pripreme tih zakona (antikorupcijski set zakona, op.a.). S obzirom na to da imam taj background da je transparentnost važna, u tom slučaju se taj slučaj čini vrlo interesantan', komentirao je Gardašević Šeksovu tužbu.

Napominje kako ta tužba stvara nova pitanja za Hrvatsku.

'Europski sud za ljudska prava proceduralno je prihvatio tu tužbu. Radi se o tome da je Šeks pred sudom ustvrdio da mu je onemogućeno pravo na pristup informacijama iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske. Ured predsjednice Republike je rekao da se radi o podacima koji mogu ugroziti nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske', objasnio je Gardašević.

Kaže kako treba vidjeti što će sud u Strasbourgu reći o tome.

'Rijetko se događa da Strasbourg uzima predmete, a ovaj predmet je uzeo u obradu. Mislim da tu postoje određene šanse da se ti podaci dobiju', rekao je Gardašević.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!