UĐITE U SVIJET GRAŠEVINE

U Slavoniji postavljaju turistički mamac vrhunske svjetske kvalitete

  • Autor: Josip Antić
  • Zadnja izmjena 16.06.2016 14:57
  • Objavljeno 16.06.2016 u 14:57
  • +6
  • +3

Svijet graševine

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: TZ Kutjevo

Ne zna se kome je zbog sličnosti njenih bobica plodovima graška palo na pamet da je nazove graševinom ili grašicom, ali zna se da je ta autohtona hrvatska sorta vinska primadona kontinentalne Hrvatske. Zna se i da nepce sladi obiljem stilova: od živahnog i suhog, preko zrelog i bogatog, lagano zadimljenog i elegantnog do poluslatkog te slatkog. Ljubiteljima vina koji prate stručno štivo poznato je da enološki ekspert Jancis Robinson tvrdi da su graševine iz Slavonije, a poglavito iz Kutjeva, Slavonskog Broda te Đakova najizvrsnije

Ono što se dosad nije znalo jest to da će ime graševine iz Požeško-slavonske županije uskoro na poseban način biti upisano u svjetsku lista vinskih regija. Bit će to prvi je turistički projekt u Hrvatskoj koji će koristiti vinski identitet u brendiranju cijele jedne regije čije brežuljke prekrivaju brojni vinogradi ove bijele sorte grožđa.

Potvrdu te informacije nisam dobio u nekom vinskom podrumu u kojem lako čovjeka obuzmu fantazije nego u uredu Senke Horvat, direktorice Regionalne razvojne agencije Požeško-slavonske županije – PANORA, 2010. utemeljenog gospodarskog praktikuma. U njemu je smišljen i dozrijevao promišljen i detaljno dokumentiran projekt ‘Svijet graševine’, a ovih je dana i predstavljen u županijskom središtu, Požegi.

Gospođa Horvat kaže kako je PANORA smišljena radi unapređenja razvoja županije, a da bi se nešto unaprijedilo, najprije se treba sabrati. U računu gospođe Horvat i njene agencije kad je graševina posrijedi stvari stoje ovako: 'Područje Požeško-slavonska županije (PSŽ) ubraja se u red najstarijih hrvatskih županija. Još od 1232. u kutjevačkom vinogorju izgrađen je prvi vinski podrum u ovom dijelu Europe. I danas je ovaj prostor (posebice Kutjevo) poznat po vrhunskim vinima i vinarima lociranim na tri vinogorja: kutjevačko, požeško-pleterničko i pakračko', kaže gospođa Horvat kao neku vrst temelja na kojem ja nastala ideja da povežu vinare i vinogorja u jedinstveni turistički proizvod koji će prezentirati vinare, ali i kulturnu baštinu regije.

'Vinski turizam kao posebna turistička atrakcija u Europi u nekoliko je primjera u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, ali u SAD-u i Kanadi uspješno potvrđen. Za razliku od svih drugih poljoprivrednih proizvoda, vino nikad nije izgubilo značaj svoga identiteta. Prema autorima knjige 'Wine and identity: branding, heritage, terroir' - identitet vina čini kombinacija branda (tržišne markice), baštine i terroira. Na takav način razvijen identitet vinskim regijama daje značajnu prednost u tržišnom natjecanju. Znajući sve to željeli smo napraviti iskorak, osmisliti svojevrsnu atrakciju koja će prijeći lokalne okvire, koja će nuditi doživljaj vinske kulture kroz svih pet osjetila i koja će spajati tradiciju s današnjim trendovima u turizmu', kaže gospođa Horvat dodajući da su takav koncept podržali ključni gradovi na sva tri vinogorja u PSŽ (Kutjevo, Pakrac, Pleternica) kao i sama Županije.

No od ideje od implementacije dug je put. Zamisao o graševini kao turističkom brendu najprije su iz Panore prijavili na natječaje i dobili pomoć Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a. Sljedeći korak bilo je osigurali sufinanciranja studije 'Svijet graševine'  Ministarstva turizma, koju su izradile Muze, hrvatska glasovita tvrtka za konzalting u turizmu i kulturi.

'Upravo je ova studija, pri čijoj su izradi bili konzultirani vinari, turističke zajednice, povjesničari, muzeolozi, odgovorila na zahtjeve koje smo stavili ispred sebe. Studija je nudi zrcalo u kojem će se odražava identitet i duh mjesta. Prema njenom planu o vinskoj Slavoniji i Baranji svjedočit će njeni povijesni vinski podrumi, kulturni krajolici vinogorja, stara oruđa i alati, bačve, vinske legende, toponimi, dani svetaca zaštitnika sv. Martina i sv. Vinka, festivali, tradicijska znanja i podrumarske vještine', kaže gospođa Horvat objašnjavajući da to u infrastrukturnom smislu znači osmišljavanje i gradnju tri posebno osmišljena centra. Središnji pod nazivom Kuća graševine nalazit će se u Kutjevu, informativni centar u Pleternici bit će sljubljen s Muzejem bećarca i prikazivati poseban odraz vinogradarstva u folkloru (od obrednih vinskih svetkovina, primjerice Vincekova do vinskih rima u bećarcu), a u Pakracu će se nalaziti Centar za posjetitelje, u kojem će posebna atrakcija biti Spahijin podrum u kojem će se uz graševinu promovirati i tradicija bačvarstva i svjetski znamenitih bačvi od slavonskog hrasta.

Vinkomir - vinski lokalitet

Vinkomir - vinski lokalitet

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Karmen Ratković

'Ta tri oblika koja koriste suvremene multimedijalne načine prezentacije u posjetitelju će osnažiti, produbiti i interpretacijski osmisliti doživljaj koji u nekom klasičnom turističkom smislu uključuje obilazak vinograda, posjet podrumu i kušanje vina. Izložbe koje studija predlaže i nudi rješenja za njih (autori arhitektonskog koncepta i vizualizacija muzeografskih rješenja su Darovan Tušek, Sandra Krebel Kostrenčić i Alan Kostrenčić) žele posjetitelja spoznajno i emotivno uroniti u vinsku kulturološku baštinu', kaže Dragana Lucija Ratković Aydemir, direktorica Muza i autorica studije, skicirajući plan stalne izložbe koja će se nalaziti u Kući graševine u Kutjevu.

Lokacija Kuće graševine još se ne zna, ali je već izrađen arhitektonski prijedlog njena izgleda inspiriran parcelacijom vinograda koji oblikuju teksturu krajolika kutjevačkog vinogorja kakva se vidi iz zraka ili iz udaljenih vizura. Građevina ima četiri kraka sa središnjim prostorom ponavljajući tlocrt vinogradskih parcela koje ju okružuju. Što čeka posjetitelja kad prekorači prag ovog podruma iz snova u kojem će moći kušati graševinu iz vinarija Adžić, Belje, Enjingi, Krauthaker, Kutjevo i Mihalj…

'Malo koji poljoprivredni proizvod toliko prožima kulturu kao vino, a upravo tome će se posvetiti stalna izložba u Kući graševine u Kutjevu interpretirajući mnogostrukost i složenost vinskog slavonsko-baranjskog fenomena. Kutjevo je svojevrsno rodno mjesto kulture graševine te nekadašnji posjed znamenite vinarske obitelji Turković, u kojem danas djeluju brojni vrhunski vinari i vinogradari. Šest glavnih tema sinopsisa stalne izložbe smještene su u šest cilindričnih prostornih jedinica unutar galerijske dvorane. Oblik cilindra podsjeća na oblik vinskih bačvi ili butelja. Oplošja svakog cilindra u različitim su bojama, a unutrašnjost cilindara imaju mogućnost kontrolirane rasvjete i kontrolirane zvučne kulise', objašnjava Ratković Aydemir.


U prvom cilindru prikazat će se kontinuitet vinske povijesti kutjevačkog kraja u kontekstu europske i svjetske povijesti vina od prapovijesti, rimskog doba, srednjeg vijeka pa do novijeg doba. Tematska podcjelina 'Suputnici' posjetitelja upoznaje s izmišljenim ili stvarnim osobama koje su važne za povijest ovoga prostora, poput rimskog vojnika, viteza templara, turskog velikodostojnika, svećenika Isusovačkog reda, Marije Terezije, baruna Trenka, Antuna Gustava Matoša... Sve te informacije žele posjetitelju dočarati duh mjesta iz kojeg je rođena kutjevačka graševina koju zbog njene profinjenosti i raznolikosti nazivaju i barunicom s više lica.

Pritom prezentacija koristi sugestivnost što je nudi multimedijalna tehnologija. Primjerice planiran je izložak u obliku dodirnog ekrana koji posjetiteljima omogućuje pregled sadržaja 'Enciklopedije graševine' kroz zanimljive aplikacije s animacijama i interaktivnim igrama-pitalicama... U interakciji 'Koja je tvoja graševina?' - odgovarajući na pomno postavljana pitanja, posjetitelj saznaje ponešto o sebi i svom vinskom ukusu, a na kraju mu se savjetuje i koja je graševina idealna baš za njega (godina berbe, vinarija...) te uz koje jelo ju je najbolje uživati. Tek nakon takve edukacije slijedi i praksa - degustacija u vinoteci.
Takvu strukturu slijede i ostali vinski cilindri; 'Kutjevački terroir', 'Čarobnjaci graševine' te zadnje cjeline od kojih se jedna bavi vinom u umjetnosti i religiji (na lokalnom, ali i globalnom planu) dok posljednja predstavlja Hrvatsku kao prepoznatljivu vinsku destinaciju... Ništa manje od Kuće graševine nisu atraktivni ni drugi projekti.

Primjerice, pakrački Spahijski podrum iz 18. stoljeća, najveća zgrada nekadašnjeg velikog kompleksa - majura pakračkog zemljoposjeda, zaštićen je kao kulturno dobro a planira se potpuno rekonstruirati i modernizirati, što bi stajalo oko 15 milijuna kuna. U podrumu bi se interpretirala materijalna i nematerijalna kulturna baština, bio bi tu i ugostiteljski dio, a u dio objekta preselila bi se gradska knjižnica i dio postave Gradskog muzeja Pakrac.

Kutjevačko vinogorje

Kutjevačko vinogorje

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: TZ Kutjevo


Što takvi projekti znače u turističkom smislu? Kome su oni namijenjeni?

'U ciljne skupine Svijeta graševine ne spadaju samo vinom motivirani i privučeni posjetitelji, naša namjera je privući znatno širu publiku od vinskih turista... Da to nije tek nerealna projekcija, pokazuje primjer Muzeja vina Barolo u talijanskom Piemontu, koji u gradić s nešto više od 700 stanovnika tijekom godine dovede 45.000 posjetitelja. To je jedan je od onih primjera razvijenog vinskog turizma koji daju izvrsna organizacijska rješenja za ona područja u kojima je vinogradarstvo, proizvodnja vina i njena ukorijenjenost u život zajednice tradicionalna djelatnost. Razvijan u tom smislu Svijet graševine polučit će sinergijski učinak koji će osim vinara u tržišno održivo poslovanje uključiti brojne druge sudionike i donijeti dodatnu vrijednost zajednici', kaže direktorica Horvat.

Prema njenim riječima, nakon javnog predstavljanja Svijet graševine ima točno utvrđen plan.

'Centar za posjetitelje Spahijski podrum u Pakracu već je prijavljen na trenutačno otvoreni EU natječaj vezan u kulturnu baštinu budući ima pripremljenu tehničku dokumentaciju i spreman je za realizaciju. U sličnoj situaciji bi se uskoro trebao nalaziti i Info-centar Svijet graševine u Pleternici. Za Interpretacijski centar vinske kulture Kuća graševine Kutjevo izrađujemo tehničku dokumentaciju i ona će se također kandidirati za sredstva iz EU fondova. Već pri realizaciji prve komponente (u Pakracu) će se izraditi i vizualni identitet', kaže gospođa Horvat nadajući se kako će se vrlo skoro slavonskim vinogradima uz domaće 'Živjeli', sve češće čuti i 'Cin-cin', 'Prost', 'Santé', 'Egészségedre', 'ΥΓΕΙΑ', 'Skål', 'Наздраве'… ili još neki od stotina usklika kojima će narodi svijeta uzdizanjem čaša s graševinom potvrđivati dobru volju i prijateljstvo.Save

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!