BIROKRATSKI PROBLEMI

U Hrvatskoj samo 130 stranih studenata

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 21.09.2010 07:34
  • Objavljeno 21.09.2010 u 07:00
čitanje internet knjge UČENJE STUDENTICA KNJIŽNICA

čitanje internet knjge UČENJE STUDENTICA KNJIŽNICA

Izvor: Corbis / Autor: Corbis

Hrvatska po pitanjima mobilnosti studenata, kao i u drugih brojnim sferama života, zaostaje za svijetom i Europom, a ispred nas su u tom segmentu daleko odmaknule i zemlje poput Turske iskoristivši priliku za dodatno obrazovanje svojih građana, kao i za zaradu

'Ove godine oko 130 stranih studenata studiralo je na zagrebačkom Sveučilištu. Usporedbe radi, u Ljubljani, koja je u punom Erasmusu, studiralo je oko 600 stranih studenata', kaže prorektorica za međunarodnu suradnju zagrebačkog Sveučilišta Ksenija Turković. Taj broj je minoran ako se sjetimo vremena prije tridesetak godina kada je na zagrebačkom Sveučilištu studiralo i do 20 tisuća studenata godišnje, pretežno iz nesvrstanih zemalja.

Razlozi njihove malobrojnosti danas brojni su i kriju se u činjenici da vladajući godinama ne prepoznaju mogućnost da se na stranim studentima koji dođu u Hrvatsku može i zaraditi. Također danas su drukčija vremena i, dok su u prošlosti strani studenti ovdje studirali na hrvatskom, to danas više nije moguće i strani studenti traže programe isključivo na engleskom.

Prorekotorica Turković navodi i brojne prepreke za one koji bi htjeli doći ovdje, ali im administracija to znatno otežava.

Problemi se kreću, navodi ona, od dobivanja viza do radnih dozvola za praktični rad i pitanja njihovih zdravstvenih osiguranja. 'Ove godine nam dolazi pet pakistanskih studenata. Mi već tri mjeseca vodimo borbu da oni dobiju vize. Isto se događa i sa studentima iz Europe. Zbog toga ih savjetujemo da se ni ne muče oko dobivanja studentske vize, nego da uzmu običnu turističku i, kad im istekne, iziđu van i vrate se nazad jer je procedura toliko komplicirana da je ovo puno jednostavniji način', objašnjava prorektorica Turković.

Veliki je problem i zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj. 'HZZO ne priznaje vanjska osiguranja koja studenti imaju, ako nisu državna. Mi više ne živimo u socijalizmu. U kapitalističkim zemljama državna osiguranja praktički ne postoje. Tako prisiljavamo studente da doma uplaćuju osiguranje, a onda im još u Zagrebu naplaćujemo 18 kuna na dan ovdašnje', kaže ona.

Studenti koji studiraju na Medicinskom fakultetu moraju odraditi praksu u bolnici, kao i znanstvenici na institutima koji trebaju dobiti radnu dozvolu, ali doći do tih papira je prava mala umjetnost.

Prorektorica kaže da su problemi u suradnji s Ministarstvom obrazovanja konačno identificirani, te se sada se kreće u njihovo rješavanje.

'Mi se moramo pokrenuti, navodi, jer postoji jedno veliko tržište koje je zainteresirano doći ovdje i studirati ovdje danas. Ako primate strane studente, to je jedna velika industrija na kojoj možete zarađivati novac. Taj novac nije samo od školarina koje mi kao sveučilište možemo pokupiti. To je novac od smještaja, od prehrane, izlazaka', objašnjava Ksenija Turković.

M.D.

M.D.

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Interes ipak postoji. 'Nas iz Turske, Iraka, Irana neprestano pitaju gdje ste što se događa. Ljudi koji su kod studirali prije 30 godina sad su na ministarskim funkcijama', objašnjava ona.

Ipak, oni su studirali na hrvatskom. Danas za to više ne postoji interes. 'Mi se moramo prilagoditi i nuditi programe na engleskom jeziku i tada ćemo dobiti studente', priča profesorica Turković. Studenata koji dolaze studirati na hrvatskom je tek desetak godišnje.

Na zagrebačkom Sveučilištu  trenutačno idu dva puna programa na engleskom jeziku. To je program na Medicinskom fakultetu koji ide već šest godina te program na Ekonomskom fakultetu.

Za medicinu zaprimamo prijava daleko više nego što upisujemo studenata. Riječ je o 50 mjesta.

Studenti na toj studiju su svi uglavnom stranci, a kad je studij počinjao, većina tih studenata bila su djeca naših ljudi koji žive u inozemstvu. Najveći broj studenata dolazi iz Francuske, Kanade, nešto iz Amerike, ali manje jer se kod nas ne priznaju diplome. Važno je da vam u državi iz koje dolazite priznaju taj fakultet bez da morate polagati dodatne certifikate', navodi Turković.

Ulaskom u program Erasmus i prepoznavanjem ove problematike od ministarstva otvaraju se vrata i za zaradu i za bogatije i raznovrsnije obrazovanje i Hrvata i stranaca.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi