široka mreža kontakata

Turudić kaže da ga je SOA više puta provjerila. Što su zapravo radili?

05.02.2024 u 15:19

Bionic
Reading

Hrvatsku je proteklog vikenda zatresla afera oko izbora Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika. Prvo mu je na izvanrednoj konferenciji za medije predsjednik države Zoran Milanović spočitnuo kontakte sa Zdravkom Mamićem, nekad najmoćnijim čovjekom hrvatskog nogometa i bjeguncem od hrvatskog pravosuđa, a potom su u javnost iscurile poruke koje ilustriraju blizak odnos tog suca i Josipe Pleslić (Rimac), nekadašnje visoke HDZ-ove državne dužnosnice koja također ima problema sa zakonom. Mnogi postavljaju pitanje je li zbog suspektnih poznanstava Turudić u mogućnosti objektivno obnašati dužnost glavnog državnog odvjetnika i kako je te je li uopće prošao sigurnosnu provjeru

Turudić na sve to odmahuje rukom i tvrdi da je već nekoliko puta prošao sigurnosne provjere, a spreman je opet ih proći. Odgovarajući na optužbe, objasnio je da je o odnosu s Mamićem odgovarao na sigurnosnim provjerama, kada je SOA, kako navodi, zaključila da nema nikakvih prepreka tome da radi kao sudac uskočkog odjela.

Kandidat za glavnog državnog odvjetnika istaknuo je da je pristao na novu provjeru kada se javio na javni poziv za državnog odvjetnika, što mu je bila četvrta u nizu. Smatra da je malo sudaca u Hrvatskoj koji su četiri puta bili na sigurnosnoj provjeri.

'Kada se Milanoviću predoči taj podatak, on odgovori da ne valjaju sigurnosne provjere, odnosno da SOA ne radi svoj posao. Da me on 'sigurnosno provjeravao', završio bih pred streljačkim strojem, poznajući njegovu tankoćutnost', istaknuo je Turudić.

Tonći Prodan, predavač na Odjelu za forenziku Sveučilišta u Splitu i nekada pomoćnik predstojnika u Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost - tijela koje nadzire rad čitavog obavještajnog sustava - za tportal je, komentirajući Turudićeve tvrdnje da je više puta prošao sigurnosne provjere i da u njegovu odnosu s Mamićem i Rimac nema ništa sporno, kazao da je to njegovo mišljenje, istaknuvši da provjeru obavlja Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA). Potom nam je objasnio kako funkcionira sustav sigurnosnih provjera i tko na koncu odlučuje o tome je li osoba pouzdana ili nije.

Josipa Rimac i Ivan Turudić Izvor: tportal.hr / Autor: Čitateljica tportala

Postoje tri vrste sigurnosnih provjera, od kojih su dvije važne u ovom slučaju.

'Jedna je kada se osoba zapošljava na određenu funkciju u državnom sustavu, a druga kada je osoba već zaposlena pa se radi provjera zbog prirode posla, recimo to iziskuje pozicija uskočkog suca', kaže nam Prodan te dodaje da je za temeljnu sigurnosnu provjeru naručitelj čelnik tijela ili institucije za koju radi ili će raditi provjeravana osoba. Ako se radi o Državnom odvjetništvu, to je glavni državni odvjetnik, a ako se radi o sudu, onda je to predsjednik suda.

Prodan navodi da ako se radi o sigurnosnoj provjeri za pristup klasificiranim podacima, naručitelj nije tijelo za koje radi provjeravana osoba, nego Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost. Nakon što se obavi provjera, nastavlja, SOA podnosi naručitelju izvješće o provedenoj provjeri i navodi svoju preporuku, mišljenje postoje li rizici ili zapreke da osoba obnaša konkretnu dužnost.

'Ako se radi o temeljnoj provjeri, čelnik institucije može samostalno odlučiti o tome, ali kada se radi o klasificiranim podacima, čelnik institucije je lišen tog diskrecijskog prava te Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost izrijekom navede treba li osobi izdati certifikat ili ne', ističe Prodan.

Turudić je radio kao uskočki sudac tijekom 2016. godine i tvrdi da je prošao sigurnosnu provjeru za tu dužnost, što javnost ne može znati jer su dokumenti o tome klasificirani.

  • +3
Ivan Turudić Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Prodan nam je objasnio i kako se provodi provjera. Započinje popunjavanjem upitnika o sigurnosnoj provjeri, u kojem se navode osnovni podaci o osobi - gdje živi, bankovni račini... Papir odmah po popunjavanju, navodi, postaje klasificiran i prema njemu se dalje radi provjera.

'Kada se radi provjera prvog, najvišeg stupnja, može se napraviti i poligrafsko ispitivanje osobe, naravno uz pristanak, a mogu se primjenjivati i mjere tajnog prikupljanja podataka jer će osoba imati pristup klasificiranim podacima i trebala bi biti maksimalno pouzdana da bi se izbjegle situacije da je upletena u koruptivne radnje, da postoji mogućnost ucjene i slično', opisao je stručnjak, dodavši da je cijeli postupak provjere prvog stupnja složen proces koji traje između 30 i 120 dana.

Istaknuo je da uskočki suci i glavni državni odvjetnik svakako moraju proći provjere.

'Provjera se ponavlja svakih pet godina, a provjerava se razdoblje od punoljetnosti osobe - i diplome i niz drugih stvari da bi se izbjegli rizici, tj. da ne bi dovela na neki način u rizik i nacionalnu sigurnost i javni interes', kaže nam Prodan i dodaje da je posebno važno to što glavni državni odvjetnik ima pravo sam klasificirati neke dokumente, i to najvećeg stupnja tajnosti.

Napominje da ne ide sada ad hominem, ali bi Turudić ili bilo tko drugi na toj dužnosti zaista trebao biti pouzdana osoba jer pristupa najtajnijim podacima i vodi iznimno složene postupke.

Baš zbog takve percepcije u javnosti se digla velika halabuka oko njegova izbora za državnog odvjetnika. Može li se provjera ponoviti ako ju je već prošao?

'Može se tražiti dopuna provjere. Kada dođe do promjena u upitniku, dužni ste u što hitnijem roku javiti te promjene. Ako su nastupile i neke druge promjene, može se pristupiti dopunama. Ako je njegova provjera važeća i ako je istog stupnja kao za novu poziciju, onda se ne bi trebala ponavljati, osim ako nije došlo do izmjene određenih podataka u upitniku ili su važni za sigurnosno provjeravanje', zaključio je Prodan.