Identitet spomenute djelatne vojne osobe koja se nalazi u središtu kaznene prijave BSO-a tportalu je poznat, no zasad ga nećemo objaviti. Nju se optužuje da je počinila kazneno djelo 'podrivanja vojne i obrambene moći države', za što je Kaznenim zakonom predviđena zatvorska kazna od tri do čak petnaest godina zatvora.

'Prijava se odnosi na postupanja i odluke pojedinih osoba Ministarstva obrane Republike Hrvatske u provedbi ugovora o gradnji obalnih ophodnih brodova, projekta od strateškog značaja za obrambeni sustav i sigurnost Republike Hrvatske. Tijekom višegodišnje provedbe projekta uočene su radnje koje na čudan, nelogičan i teško objašnjiv način djeluju protiv interesa Republike Hrvatske i njenih obrambenih snaga te nanose izravnu štetu BSO-u kao izvođaču, ali i obrambenom sustavu u cjelini', objavili su u srijedu navečer iz BSO-a.

'Vjerujemo u profesionalnost i neovisnost DORH-a'

Iz Brodosplita nisu željeli dalje komentirati ovaj slučaj, a njegov vlasnik Tomislav Debeljak nije se odazivao pozivima novinara. U svom jučerašnjem priopćenju objavili su da u potpunosti vjeruju u profesionalnost i neovisnost DORH-a i drugih nadležnih tijela te će s njima u cijelosti surađivati tijekom izvida i istrage.

S propašću posla gradnje obalno-ophodnih brodova, što je formalizirano raskidom ugovora upravo s njegove strane, Debeljak se očito ne miri dok ministar obrane Ivan Anušić, s druge strane, smatra to gotovom stvari. Debeljakova tvrtka sudskim putem pravomoćno je upisana kao vlasnik triju nedovršenih brodova za potrebe Hrvatske ratne mornarice, no država preko DORH-a to i dalje pokušava osporiti na Vrhovnom sudu. Anušić je prošlog mjeseca najavio da će se 'pravnim putem boriti za preuzimanje brodova kako bi oni bili dovršeni u nekom drugom brodogradilištu'.

U srži spora jest cijena dvaju dovršenih i triju nedovršenih brodova, a ona se, ovisno strani koja je tumači, razlikuje za dvadesetak milijuna eura. Tportal je nedavno opširno pisao o ovom slučaju i otkrio da je bilo angažirano više vještaka i revizora čije su procjene zapravo uglavnom bliske procjenama Brodosplita.

Brodosplit pozvao Anušića da objavi vještačenja

Iz Debeljakove tvrtke tvrdili su da su voljni dovršiti gradnju preostalih brodova bez profita, samo uz uvjet da ne generiraju gubitke, dok je Anušić tvrdio da bi plaćanje tražene razlike u cijeni navodno predstavljalo štetan posao za državu. Brodosplit ga je oštro pozvao da objavi vještačenja na koja se poziva, no on to do danas nije učinio.

Prilikom lanjskih pregovora o dovršetku drugog broda Umag, obje strane, Ministarstvo obrane i Brodosplit, složile su se da se brodovi dovrše bez profita, ali i bez gubitka za splitski škver. U Ministarstvu obrane formirano je višečlano povjerenstvo koje se bavilo ovim pitanjem te proučavalo mišljenja vještaka i revizora, a oni su, kako se doznaje, angažirani tek nakon odobrenja Ministarstva obrane i sigurnosne provjere nadležnih službi.

Ključan za podnesenu kaznenu prijavu, kako se čini, jest podatak da se povjerenstvo dogovorilo kako će odluku o eventualnom nastavku gradnje brodova donijeti isključivo jednoglasno te da, dakle, od ugovora s Debeljakom nema ništa ako ijedan član izrazi rezerve – a potom i ponašanje spomenute djelatne vojne osobe.

'U jednom trenutku jedan od članova povjerenstva najavio da će u slučaju bilo kakve odluke 'imati izdvojeno mišljenje', pa je postalo jasno da od dogovora i ugovora o gradnji preostalih triju vojnih brodova neće biti ništa', pisao je tportal prošlog mjeseca upravo o toj situaciji.

'Ako je netko imao unaprijed formiran stav da ni pod kojim uvjetima neće dati pristanak za dovršetak brodova i da će imati izdvojeno mišljenje, znajući da time zapravo opstruira cijeli proces, onda treba istražiti motive takvog ponašanja', tvrdi sugovornik tportala blizak Brodosplitu i upućen u ovaj proces.

On tvrdi da sva dostupna vještačenja pokazuju da bi realna cijena svih pet obalno-ophodnih brodova trebala biti nešto viša od 100 milijuna eura, što je u odnosu na početno ugovorenih 57 milijuna eura prije više od deset godina poskupljenje zapravo znatno manje od prosjeka. Primjerice, kaže, cijena tenka ranije je iznosila otprilike 15 do 20 posto cijene ovakvog broda, a Hrvatska ga sada naručuje za gotovo 30 milijuna eura, dakle pedeset posto skuplje od obalno-ophodnog broda.

'Kako bilo, predstavnici SOA-e bili su na svim sastancima spomenutog povjerenstva i sigurno su dobro upućeni u cijelu situaciju, pa i postupke osobe protiv koje se podnosi kaznena prijava', zaključuje isti sugovornik tportala.