Ta je formulacija politički i pravno važna jer je u petak istekao rok od 60 dana prema Zakonu o ratnim ovlastima iz 1973. godine. Taj zakon obvezuje predsjednika SAD-a da za nastavak vojnih operacija nakon 60 dana zatraži odobrenje Kongresa ili obustavi angažman američkih snaga. Moguće je zatražiti i dodatnih 30 dana, ali samo radi sigurnog povlačenja vojske.

Trump nije zatražio ni odobrenje Kongresa ni produljenje roka. Umjesto toga, Bijela kuća tvrdi da novo odobrenje nije potrebno jer je na snazi prekid vatre.

‘Neprijateljstva su završila’

U pismima upućenima Zastupničkom domu i Senatu Trump je naveo da je 7. travnja 2026. naredio dvotjedni prekid vatre, koji je u međuvremenu produljen.

‘Od 7. travnja 2026. nije bilo razmjene vatre između snaga Sjedinjenih Država i Irana. Neprijateljstva koja su počela 28. veljače 2026. su završila’, napisao je Trump.

Istodobno je dodao da prijetnja koju Iran predstavlja za SAD ‘ostaje značajna’, što je otvorilo pitanje može li se rat doista smatrati završenim dok su američke snage i dalje raspoređene u regiji.

Spor oko tumačenja zakona

Američki ministar obrane Pete Hegseth ranije je tvrdio da prekid vatre zaustavlja ili ‘pauzira’ odbrojavanje roka od 60 dana. Takvo tumačenje osporavaju demokrati i dio pravnih stručnjaka, koji smatraju da Zakon o ratnim ovlastima ne predviđa zaustavljanje roka zbog prekida vatre.

Dio zastupnika u Kongresu već je pokušao ograničiti Trumpove ratne ovlasti prema Iranu, ali su rezolucije za zaustavljanje američkog vojnog angažmana dosad bile blokirane u Senatu i Zastupničkom domu.

Raniji predsjednici, uključujući Billa Clintona i Baracka Obamu, također su se oslanjali na pravne interpretacije i rupe u zakonu kako bi izbjegli Kongres.