VOJNA HUNTA I CRKVA

Tamne sjene prošlosti nad novim papom

Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Kao jedan od glavnih argumenata pri izboru prvog pape iz Latinske Amerike navodi se redovito da se radi o regiji u kojoj je katoličanstvo u stalnom usponu, za razliku od negativnog trenda na europskom kontinentu. No argentinska crkva je jedna i od najosporavanijih u Južnoj Americi, kako zbog svoje pasivnosti, tako i suučesništva u periodu vojne diktature od 1976. do 1983. Kako navode brojni svjetski mediji, nacional-katolicizam bio je dominantna ideologija oružanih snaga koje su mogle računati na blagoslov i podršku te crkve

Sporna fotografija s Videlom

Fotografija na kojoj navodno Jorge Bergoglio pričešćuje Jorgea Videlu, šefa vojne hunte, od jučer kruži medijima. Prema današnjem pojašnjenju France Presse, fotografija potječe iz 30. prosinca 1990., a na njoj bivši diktator prima pričest od lokalnog svećenika u Buenos Airesu. Dan prije, Videla je izišao iz zatvora u kojem je služio doživotnu kaznu. Prema službenoj biografiji Vatikana,  Bergoglio je od 1986. obavljao službu u Cordobi, udaljenoj 700 km od Buenos Airesa. Nadbiskupom Buenos Airesa postao je tek 1992. Uz probleme oko datiranja i lokacije, sporna fotografija ostavlja i prostor sumnje za jasnu identifikaciju, budući da je tada Bergoglio imao 54 godine, a svećenik na slici djeluje starije. Argentinski dnevni list La Nacion tvrdi da na spornoj fofotgrafiji nije Bergoglio, već monsinjor Octavio Nicolas Derisi koji je preminuo 2002.

Dok su primjerice crkve Brazila i Čilea odigrale bitnu ulogu u obrani ljudi od represija nacionalnih režima, argentinska crkva nije sudjelovala u humanitarnimdjelatnostima i pomoći žrtvama. U 'prljavom ratu', kako ga se često naziva, sukobili su se vojna elita i ljevičarski gerilci, a oko 30.000 Argentinaca je 'nestalo'.

Novinar Horacio Verbitsky prenio je priču, u svojoj knjizi 'El Silencio', o tome kako je argentinska mornarica - uz suglasnost vođe jezuita Jorgea Bergoglija - pred Odborom za ljudska prava skrila političke zatvorenike režima. Bergoglio im je pružio skrovište u svojoj kući za odmor na otoku El Silencio. Već tada je novinar smatrao da je nedopustivo to da se Bergogliju dozvolilo da uđe u utrku za nasljednika pape Ivana Pavla II te da se ime pape vezuje uz lažna uhićenja i suučesništvo u ubojstvima.

Bergoglio je sam kasnije izjavio da je skrio te ljude da bi ih sačuvao od vojne hunte, a ne od Odbora za ljudska prava. Odluku crkve da javno podrži vojni režim objasnio je 'političkim pragmatizmom'.

globalresearch.ca

globalresearch.ca

Izvor: tportal.hr / Autor: globalresearch.ca

Sporna fotografija na kojoj je navodno Jorge Mario bergoglio sa šefom hunte Videlom


Odvjetnica za ljudska prava Myriam Bregman pokušala je sudski goniti Bergoglija zato što je navodno 1977. predao dva svećenika jezuita argentinskim odredima smrti. Te su optužbe drugi zanijekali.

Bergoglio: To su klevete!

Glavna optužba protiv Bergoglia veže se uz otmicu dva isusovca, OrlandaYorioa i Francisca Jalicsa, koje su oteli pripadnici mornarice u svibnju1976. i držali ga u zatočeništvu u neljudskim uvjetima zbog njihovogmisionarskog rada u najnerazvijenijim dijelovima zemlje, što je u tovrijeme bila politički riskantna aktivnost.

Bergoglio je rekao dasu takve optužbe 'klevetničke' i da je on zapravo djelovao u pozadinikako bi spasio živote dvojice svećenika i ostalih koje je sakrio ododreda smrti. U jednom slučaju, ustvrdio je da je čak dao vlastiteosobne dokumente jednom disidentu koji je izgledao poput njega, kako bimogao napustiti zemlju.

Većina sumnji usmjerena je upravo na tijesnu kolaboraciju crkve i vojnog režima. Točnije, tvrdi se da je vrh crkvene strukture morao biti upoznat sa zločinima režima. Fortunato Mallimacci, nekadašnji dekan Sveučilišta u Buenos Airesu, izjavio je da je Bergoglio svojevremeno bio 'jako popustljiv s vojnicima'.

Katolička crkva i papa Franjo optuženi su za šutnju, u najmanju ruku, za vrijeme 'prljavog rata' - ubojstava i otmica koje je provodila vladajuća vojna hunta u Argentini, ali su dokazi za te optužbe sporni i površni, piše Guardian. Dokumenti su uništeni, a u međuvremenu su umrle mnoge žrtve i počinitelji zločina.

Moralni argumenti su jasni, ali stvarne okolnosti života u tim vremenima stavljaju mnoge osobe u 'sivu zonu'. U to doba bilo je opasno javno se izjašnjavati i izložiti se riziku da vas proglase subverzivnim elementom. No mnogi, uključujući svećenike i biskupe, to su ipak učinili, nakon čega su naprosto - nestali. Oni koji su šutjeli morali su nastaviti živjeti sa svojom savješću, a ponekad i rizikom od suđenja.

Argentinska Katolička crkva javno se ispričala 2000. godine zbog propusta da se usprotivi generalima. 'Želimo priznati pred bogom sve što smo loše učinili', poručila je tada Argentinska biskupska konferencija.

U veljači, sud je u objašnjenju presude doživotne zatvorske kazne za tri bivša pripadnika vojske zbog ubojstva dvoje svećenika naveo da je crkvena hijerarhija 'zatvorila oči' pred ubojstvima progresivnih svećenika.

Kao čelnik jezuita od 1973. do 1979, Jorge Bergoglio bio je član hijerarhije u doba kada je Katolička crkva podržava vojnu huntu i pozvala njezine sljedbenike da budu patrioti.

Bergoglio je dvaput odbio svjedočiti na sudu o svojoj ulozi u vrijeme čelništva nad Jezuitskim redom. Kada se 2010. konačno pojavio pred sucem, odvjetnici su ga optužili da se izvlači.

Tragične posljedice režima vojne hunte u Argentini

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!