Ključni događaj bit će Trumpov dolazak u Peking, gdje bi se u srijedu navečer trebao sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. No summit dolazi u trenutku kada rat između Irana i SAD-ovih saveznika još nije riješen, a pregovori o mogućem primirju i nuklearnom sporazumu i dalje vise u zraku.

Prema informacijama Axiosa, Washington je tijekom vikenda zaprimio odgovor Teherana na američki memorandum kojim se pokušava otvoriti put prema prekidu sukoba i novim nuklearnim pregovorima. Trump je iranski odgovor odmah odbacio kao ‘neprihvatljiv’ te optužio Iran da ‘igra igre’ s Amerikom.

Time je američki predsjednik ostao pod pritiskom samo nekoliko dana prije puta u Kinu – mora odlučiti hoće li zaoštriti pristup prema Iranu, pokušati ponovno otvoriti pregovore ili u Peking stići bez ikakvog diplomatskog uspjeha.

Susret koji bi mogao definirati stoljeće

Bijela kuća Trumpov posjet Kini opisuje kao događaj ‘ogromne simboličke važnosti’. Iza diplomatske koreografije krije se, međutim, mnogo veće pitanje – mogu li dvije najveće svjetske sile kontrolirati svoje rivalstvo ili svijet ide prema novom velikom geopolitičkom sukobu.

Trump u Peking planira povesti i niz vodećih američkih direktora kako bi pokušao dogovoriti nove investicije i poslovne sporazume te ublažiti gospodarske napetosti između dviju zemalja.

No odnosi Washingtona i Pekinga posljednjih su tjedana dodatno pogoršani upravo zbog Irana. Američka administracija prošlog je tjedna uvela sankcije trima kineskim satelitskim kompanijama, tvrdeći da su Iranu pružale podatke koji su korišteni u napadima na američke ciljeve.

Kina je odgovorila aktiviranjem svojeg takozvanog ‘blocking statutea’, mehanizma kojim je kineskim tvrtkama naređeno ignoriranje američkih sankcija protiv rafinerija optuženih za kupnju iranske nafte.

Trump vjeruje u 'poseban odnos' sa Xijem

Trump već godinama tvrdi da ima poseban odnos s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i smatra da se s njim može postići pragmatičan dogovor, unatoč sve žešćim sukobima između dviju sila.

No kritičari u Washingtonu upozoravaju da bi Trumpova sklonost ‘velikim dogovorima’ mogla oslabiti američku potporu Tajvanu, koji Kina smatra svojim teritorijem i želi ga staviti pod kontrolu najkasnije do 2027. godine.

Tajvan je pritom jedno od najosjetljivijih globalnih pitanja jer nije samo potencijalno vojno žarište nego i središte svjetske proizvodnje naprednih čipova ključnih za razvoj umjetne inteligencije.

Nova utrka: Umjetna inteligencija

Tema umjetne inteligencije prvi bi se put mogla naći i službeno na dnevnom redu razgovora Trumpa i Xija. Američki dužnosnici posljednjih mjeseci sve glasnije upozoravaju na sigurnosne i kibernetičke rizike koje donose napredni AI modeli.

Prema najavama iz Washingtona, Trump bi već početkom tjedna mogao predstaviti nove izvršne mjere vezane uz sigurnost umjetne inteligencije. Time bi Bijela kuća napravila zaokret u odnosu na dosadašnji liberalniji pristup razvoju AI tehnologije.

Američki mediji navode da bi Trump i Xi mogli razgovarati čak i o uspostavi posebnih komunikacijskih kanala za pitanja sigurnosti umjetne inteligencije, po uzoru na hladnoratovske ‘vruće linije’ između SAD-a i Sovjetskog Saveza za nuklearno oružje.

Takva mogućnost posebno je zanimljiva jer Washington istodobno optužuje kineske aktere za sustavno prikupljanje podataka i tehnologije od vodećih američkih AI kompanija.

Tjedan koji bi mogao promijeniti globalni odnos snaga

Rat u Iranu, trgovinski sukobi, tehnološka utrka i odnosi SAD-a i Kine sada se stapaju u jednu veliku geopolitičku krizu koja bi mogla imati posljedice desetljećima unaprijed.

Analitičari upozoravaju da bi odluke donesene ovog tjedna mogle oblikovati ne samo Trumpovu ostavštinu nego i budući globalni odnos snaga dugo nakon što današnje političke podjele nestanu.