Znanstveno dokazano

Stranačka pripadnost pobjednika i gubitnika američkih izbora utječe na mentalno zdravlje birača i njihovo ponašanje u pandemiji

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 03.11.2020 14:15
  • Objavljeno 03.11.2020 u 14:15
U krajevima u kojima je prije četiri godine pobijedio Trump nije zabilježen porast lošeg mentalnog zdravlja

U krajevima u kojima je prije četiri godine pobijedio Trump nije zabilježen porast lošeg mentalnog zdravlja

Izvor: Sipa Press / Profimedia / Autor: SOPA Images

U mjesecu nakon što je Donald Trump 2016. pobijedio na posljednjim američkim izborima primijećen je porast lošeg mentalnog zdravlja ljudi u saveznim državama u kojima se više glasalo za Hillary Clinton. Istovremeno, takve promjene nisu zabilježene u krajevima koji su glasali za Trumpa, pokazala su američka istraživanjima

U brojkama to izgleda otprilike ovako: prosječni broj dana u kojima su odrasli Amerikanci imali narušeno mentalno zdravlje porastao je s 3,35 dana u listopadu na 3,85 dana u prosincu 2016. Čini se malo, no kad se te brojke zbroje na svih 109,2 milijuna odraslih koji žive u državama koje su svoje glasove dale Clintonovoj, to znači 54,6 milijuna dana lošeg mentalnog zdravlja samo u jednom mjesecu.

Porast prosječnog broja dana lošeg mentalnog zdravlja uglavnom se zadržao šest mjeseci nakon izbora, stoji u studiji objavljenoj u Journal of General Internal Medicine.

Trumpovi glasači ne mare za propise o održavanju socijalne distance i češće obolijevaju od Covida-19

Trumpovi glasači ne mare za propise o održavanju socijalne distance i češće obolijevaju od Covida-19

Izvor: Sipa Press / Profimedia / Autor: SOPA Images

Porast broja dana lošeg mentalnog zdravlja prvenstveno je primijećen kod odraslih osoba starijih od 65 godina, kod žena i bijelaca. Nijedna promjena u danima lošeg mentalnog zdravlja nije statistički otkrivena među mlađim dobnim skupinama, muškarcima ili rasnim i etničkim manjinskim skupinama u prosincu 2016.

Depresivni poremećaj

U državama koje su glasale za Hilary Clinton autori su primijetili i porast broja ljudi koji su prijavili najmanje 14 dana lošeg mentalnog zdravlja u posljednjih 30 dana u prosincu 2016. u odnosu na listopad 2016., dok takav porast nije zabilježen uočeno u državama s glasanjem o Trumpu. To znači da se kod mnogih može govoriti o velikom depresivnom poremećaju, primjećuju istraživači.

Poraz Hillary Clinton na izborima 2016. ostavio je teške posljedice po mentalno zdravlje njenih glasača

Poraz Hillary Clinton na izborima 2016. ostavio je teške posljedice po mentalno zdravlje njenih glasača

Izvor: Zuma Press / Profimedia / Autor: Eric Seals, Detroit Free Press

Autori su analizirali podatke o 499.201 odraslih osoba, prikupljene 2016. i 2017. Proučavali su promjene tri pokazatelja mentalnog zdravlja: ukupnog broja dana lošeg mentalnog zdravlja u posljednjih 30 dana, 14 ili više dana lošeg mentalnog zdravlja u posljednjih 30 dana i dijagnosticiranog depresivnog poremećaja da bi podatke dobivene u šest mjeseci nakon izbora u studenom 2016. usporedili s onima prikupljenim šest mjeseci prije izbora.

Autori su također otkrili da je Trumpova pobjeda veća od 10 postotnih bodova povezana s 0,41 manje dana lošeg mentalnog zdravlja u državama koje su mu ukazale povjerenje. Istovremeno, u državama u kojima je Clinton dobila 10 postotnih bodova više od Trumpa također je uočeno povećanje lošeg mentalnog zdravlja za dodatnih 0,41 dana.

Sveukupno, nalazi sugeriraju da je ishod izbora 2016. imao negativan utjecaj na mentalno zdravlje birača kandidata koji je izgubio na izborima.

Ponašanje simpatizera

Uoči današnjih predsjedničkih izbora u Americi iscurili su podaci o još jednom znanstvenom istraživanju koje je obradilo ponašanje simpatizera predsjedničkih kandidata na prošlim izborima. Naime, ljudi iz glasačkih okruga koji su svoje povjerenje poklonili Trumpu pokazali su 14 posto manju sklonost poštivanju mjera održavanja socijalne distance. Isto vrijedi i za ljude koji vijesti najčešće prate na Fox Newsu.

  • +5
  • +2

Donald Trump u predizbornoj kampanji

Izvor: EPA / Autor: BRANDEN CAMP

Studija, objavljena je u časopisu Nature Human Behaviour, analizirala je lokacijske podatke s 15 milijuna pametnih telefona, praćenih od ožujka do svibnja ove godine. Autori su otkrili da je u okruzima u kojima se 2016. većinom glasalo za Trumpa za vrijeme pandemije zabilježen redovitih aktivnosti od 24 posto; u okruzima koji su tada glasali za Clinton zabilježen je drastično veći pad od 38 posto.

Strančarenje je snažnije povezano s (ne)pridržavanjem mjera fizičkog distanciranja nego bilo koji drugi faktor, uključujući visinu prihoda, broj slučajeva Covida-19, odlazak na posao, gustoću stanovništva te demografska obilježja poput rase ili dobi. Taj se jaz s vremenom produbljivao, čak i u doba lockdowna.

Autori su na kraju otkrili i da su stranačke preferencije povezane i sa stopama rasta zaraze i smrtnosti. Prema tim modelima, smanjeno fizičko distanciranje u okruzima koji su glasove dali Trumpu povezano je s višom dnevnom stopom rasta zaraze od prosjeka.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!