PRERASPODJELA SNAGA

Što stoji iza Mornarovih smjena u akademskoj zajednici?

Vlatko Silobrčić

Vlatko Silobrčić

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Jakus/PIXSELL

Ministar znanosti i obrazovanja Vedran Mornar smijenio je trojicu članova Povjerenstva za znanstveno-izdavačku djelatnost - njegova dosadašnjeg predsjednika akademika Vlatka Silobrčića, bivšeg ministra, prof. Hrvoja Kraljevića s PMF-a u Zagrebu i prof. Tomislava Janovića s Hrvatskih studija u Zagrebu

Mornar je Silobrčića, s još četvoricom znanstvenika, u prosincu 2014. također smijenio i iz Upravnog vijeća Instituta Ruđera Boškovića.

Zamjerio se jer je smanjio sredstva za časopise

Akademik kaže da je očekivao ovu smjenu jer se očito zamjerio dijelu akademske zajednice zbog racionalizacije raspodjele sredstava za izdavanje časopisa. Naime, Povjerenstvo je s njim na čelu smanjilo broj časopisa sa 214 u 2011. na 158 u 2014. Također je reduciralo i iznose za neke časopise za koje je procijenilo da su bili nerealno veliki te da nisu imali opravdanja u kvaliteti i u troškovima. Nekim časopisima potpore su umanjene čak pet puta. Povjerenstvo je od izdavača tražilo jasne kriterije kvalitete kakvi vrijede u razvijenom svijetu umjesto da se sredstva izdvajaju prema broju stranica, dakle, prema kvantiteti.

'Uvjeren sam da sam smijenjen baš zato što sam bio kritičar trošenja velikih količina novaca na ne baš jake časopise. Isto tako sam uvjeren da su oni koji su bili pogođeni racionalizacijom ishodili moju smjenu', rekao je za tportal akademik.

Preraspodjela snaga

Silobrčić smatra da dva zahvata kojima su smijenjeni neki od najglasnijih boraca za međunarodnu prepoznatljivost naše znanosti predstavljaju svojevrsnu preraspodjelu snaga u akademskoj zajednici te da su pozicije ojačali ljudi koji su pružali ponajveći otpor reformama koje su pokušavali provesti Mornarovi prethodnici, osobito ministar Željko Jovanović.

'Nažalost, mislim da to jest postavljanje novih odnosa snaga, što me zabrinjava znatno više od moje smjene jer daje naslutiti smjer u kojem će se ići', rekao je.

Iako ministar ima pravo smijeniti svoje savjetnike i suradnike, Silobrčić smatra da bi bilo normalno da se to dogodilo uz neka obrazloženja i argumente.

'Nismo dobili nikakvo obrazloženje. Tako je bilo i pri smjeni u Upravnom vijeću Instituta Ruđera Boškovića. Nisam iznenađen jer se naši političari i inače ne ponašaju kao 'civil servants', odnosno, kao dužnosnici u službi građana', kaže Silobrčić.

Uvjeren je da su na Mornara određeni pritisak izvršili ljudi koji su se osjećali pogođeni uvođenjem jasnih kriterija kakvi, ističe, vrijede u znanstveno razvijenom svijetu.

Na pitanje jesu li to možda ljudi koji su i ranije imali prigovore na rad Povjerenstva, poput prof. Mislava Ježića, prof. Ante Čovića i novog rektora Damira Borasa, Silobrčić kaže da je posve sigurno da oni na ministra imaju veći utjecaj od njega.

'Također je jasno i to da tim osobama, zbog svojih gledišta, ja nisam po volji', dodao je.

Ministar je identificirao ljude koji smetaju

Prof. Tomislav Janović kaže da su on i njegovi smijenjeni kolege na kriterijima za časopise radili jako dugo, mjesecima, te su ih kroz godine popravljali.

'Mislim da su oni dosegnuli neku razinu optimalnosti s obzirom na objektivne potrebe znanstvene zajednice. Najvažnija novost koju su uveli naši kriteriji jest financiranje časopisa u skladu s njihovim stvarnim troškovima izdavanja. Pritom smo tražili da svaki zahtjev bude temeljito obrazložen i potkrijepljen preciznim financijskim izvješćem za proteklu godinu. Ja vidim prostora za usavršavanje tih kriterija, ali ne vidim što bi ministru značila optimizacija kriterija, nakon što se oni ukinu. Oni su, naime, nedavno objavili natječaj i potom ga povukli uz obrazloženje da to čine radi izrade novog pravilnika. Ministar sada nema drugog izlaza nego da se vrati starim kriterijima jer bi izrada novih trajala predugo, pod uvjetom da budu imalo primjenjivi. Očito je ministar identificirao smijenjene članove Povjerenstva kao one koji su najzaslužniji za stvaranje postojećih kriterija.'

MZOS: To je samo uobičajeno osvježenje

U MZOS-u danas nije bilo nikoga tko bi mogao odgovoriti na naša pitanja. Iz Ureda za odnose s javnošću dobili smo tek priopćenje kakvo su dobili i drugi mediji:

'Povjerenstvo za znanstveno-izdavačku djelatnost je savjetodavno tijelo ministra za stručnu i neovisnu prosudbu zahtjeva za znanstvene i stručne knjige te znanstvene časopise i časopise za popularizaciju znanosti.

S obzirom na to da je članove prethodnog Povjerenstva imenovao u ožujku 2012. godine tadašnji ministar Jovanović, a da Odluka kojom su imenovani vrijedi do opoziva, ministar Mornar imenovao je 3. veljače 2015. godine Povjerenstvo u nešto izmijenjenom sastavu, vodeći računa o tome da u Povjerenstvo uvrsti i predstavnike splitskog i riječkog sveučilišta. Ministar očekuje od novog sastava Povjerenstva preispitivanje i optimiziranje kriterija i načina odabira znanstvenih i stručnih knjiga te znanstvenih časopisa s obzirom na činjenicu da su ove godine za te namjene znatno smanjena financijska sredstva.

S obzirom na to da je Ministarstvo zaprimilo više pritužbi na rad prethodnog povjerenstva, Ministar očekuje da će novo povjerenstvo problemu raspodjele sredstava pristupiti na novi, znanstvenoj zajednici prihvatljiviji način. Nema posebnih (individualnih) razloga za razrješenje (pa nije pisano ni obrazloženje, koje nije ni obavezno), već je riječ o ustaljenoj proceduri i 'osvježavanju' Povjerenstva koje savjetuje ministra', stoji u priopćenju MZOS-a

Kakvo je to osvježenje kad su najsvježiji otišli?


No prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček koji je u prosincu smijenjen iz Upravnog vijeća Instituta Ruđer Bošković, kao i Silobrčić, kaže da proljetno osvježenje ne može biti razumno objašnjenje za smjene jer su u Povjerenstvu ostali neki ljudi koji su ondje već više mandata, dok su smijenjeni oni koji su na tim pozicijama bili tek par godina. 'U Upravnom vijeću IRB-a smijenjeni su pak svi koje je ministar mogao smijeniti', rekao je.

'Iz Upravnog vijeća IRB-a razriješeni smo nakon nepune tri godine, a mandat članova koje imenuje ministar traje četiri godine. Iz toga se jasno može zaključiti da razrješenje članova UV IRB-a nije 'osvježavanje' savjetnika, kako navode u MZOS-u, već da ministar nije bio zadovoljan našim radom', objasnio je Vlahoviček koji je sa svojim timom jedan od najproduktivnijih i u svijetu najobjavljivanijih hrvatskih znanstvenika.

Svatko gura svoje ljude

'Razrješenje je svakako legitimno i legalno, no doista mi nije jasno čega se ministar ili njegovi suradnici srame kada nisu bili u stanju navesti čak ni razloge zbog kojih smo razriješeni, a kamoli da su se potrudili od nas zatražiti bilo kakve izvještaje o radu u Vijeću. Kao znanstvenik, nisam navikao na ovakvo neprincipijelno guranje problema pod tepih. Ovaj pristup, umjesto transparentnosti u komunikaciji i odnosima koji se temelje na činjenicama i argumentima, samo otvara prostora raznim špekulacijama i daje izrazito ružnu sliku domaće politike u kojoj doista nije jasno da li svaka garnitura vladajućih ima 'svoje ljude' ili se, pak, radi o nekoj zakulisnoj trgovini. Uistinu me ne čudi što sve više stručnih i sposobnih ljudi diže ruke od ovakvog sustava i za to im dajem puno pravo', upozorio je Vlahoviček.

356130,370792,200314,354613

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!