U saborsku proceduru je upućen prijedlog Zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, koji bi trebao donijeti regulatornu osnovu za izgradnju odlagališta otpada iz NE Krško, ali i domaćih bolnica te industrije u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori
Vlada je u saborsku proceduru protekloga tjedna poslala prijedlog Zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, kojim se osigurava prostorno-plansko osiguravanje lokacije samog centra te njegova gradnja.
Riječ je mahom o zbrinjavanju nuklearnog otpada iz elektrane u Krškom, ali i domaćeg nuklearnog otpada koji nastaje u bolnicama te industrijskim i znanstvenim ustanovama.
"Predloženim zakonom potrebno je stvoriti temeljne preduvjete, prvenstveno za izradu procjene utjecaja na okoliš, na kojem bi se takav jedan objekt gradio. Također, i uvjete za njegov rad u trenutku kada i ako takav zahtjev bude ocijenjen prihvatljivim. Ovdje se radi o otpadu, prvenstveno iz nuklearne elektrane Krško, koji se zadnjih 40 godina, koliko ona radi, odlaže i čuva privremeno na samoj lokaciji Krško", rekao je za HRT državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, Vedran Špehar.
vezane vijesti
Privremena rješenja
Nuklearni se otpad u Hrvatskoj trenutno skladišti na nekoliko lokacija koje su tek privremeno rješenje. Stoga Špehar naglašava nužnost sistemskog rješenja, koje bi bilo privremeno samo dok se ne izgradi trajno odlagalište.
"Izgradnjom odlagališta bi se na sustavan i siguran način po najmodernijim standardima, otpad, privremeno skladištio idućih četrdeset godina, nakon čega bi se još u drugoj fazi radilo konačno odlagalište", istaknuo je.
Zakon bi trebao biti izglasan u prvom tromjesečju sljedeće godine, a nakon toga bi trebala biti dovršena studija utjecaja zahvata na okoliš. Lokacija je već odabrana. Riječ je o bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori, koja je u te svrhe još prije pet godina proglašena neperspektivnom.
"Očekujemo da bi cijela priča s procjenom utjecaja zahvata na okoliš bila gotova sljedeće godine, dakle negdje 2026. godine. Također, 2026. godine mogli dobiti lokacijsku dozvolu i zatim bi 2027. godine krenuli s izgradnjom centra. Operativan bi bio 2028. godine", otkrio je direktor Fonda za financiranje razgradnje Nuklearne Krško, Josip Lebegner.
Dogovor dvije zemlje
Zbrinjavanje nuklearnog otpada iz Krškog definirano je međudržavnim ugovorom Hrvatske i Slovenije, prema kojemu se Hrvatska obvezala preuzeti i zbrinuti polovicu količine nuklearnog otpada, što je otprilike 15 kubika godišnje.
"Za otpad iz Nuklearne elektrane Krško je predviđeno izgradnja novog skladišta, i u njemu će se slagati betonski blok s otpadom. Maksimalno 2450 kocaka s otpadom stane unutra", objasnio je Lebegner te dodao što će biti s postojećim otpadom.
"U Hrvatskoj procjenjujemo da postoji nekih 11 kubnih metara svog otpada koji se u zadnjih 60 godina akumulirao. Nakon što se objekt na Ruđer Boškoviću dekomisionira i razgradi, sve skupa u Hrvatskoj neće biti više od 100 kubnih metara. I za taj otpad je predviđeno na Čerkezovcu jedno skladište, jedan od postojećih vojnih bunkera. On će se rekonstruirati i prenamijeniti u tu svrhu", objasnio je Lebegner.
Špehar objašnjava, kako će se, nakon prve faze, pristupiti razmatranju solucije trajnog odlagališta.
- Kada se ovaj projekt na kome se radi, pokaže da funkcionira, onda, opet uz prvenstveno učešće struke, ćemo ići u drugu fazu, a to je razmatrati lokaciju gdje bi se to trajno moglo skladištiti i odlagati. Kada kažem trajno, to je onda u geološkim strukturama, onda je to podzemno. Ovo sve do sada je nadzemno. Podzemno, na još sigurniji način, jer ovo je privremeno skladištenje, a ono bi bilo trajno", zaključuje Špehar.
