Nakon tjedana pregovaranja i dogovaranja Vlada je na današnjoj sjednici predstavila rebalans proračuna koji među ostalim donosi povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 15 posto, smanjenje plaća državnih dužnosnika, sudaca i pravosudnih dužnosnika za 6 posto, ukidanje dodatka na 'vjernost' državnim i javnim službenicima i namještenicima te proširenje poreza na sve dobitke u igrama na sreću
Predstavljajući rebalans proračuna, ministar financija Slavko Linić kazao je da su u Vladi prvenstveno izmijenili projekcije gospodarskog rasta pa je, umjesto prije planiranog rasta od 1,3 posto, Vlada spustila projekcije na 0,2 posto.
'Što se tiče strukture tih 0,2 posto, imat ćemo negativan utjecaj osobne potrošnje i potrošnje trgovačkih društava s 0,8. Državu ćemo spustiti na minus 0,2, a očekujemo veći izvoz roba pa je to pozitivno 2 posto. Okosnica rasta od 0,2 posto je rast investicija od 3,5 posto i na tome temeljimo gospodarski rast', kazao je Linić.
Što se tiče prihodovne strane proračuna, Vlada se odlučila na drugačije oporezivanje igara na sreću, što će donijeti 300 milijuna kuna, pri čemu će se, kako je kasnije objašnjeno, dobitak do 30.000 kuna oporezivati s deset posto, što do sada nije bilo tako.
'Ispravljamo greške i prihode drugog mirovinskog stupa vraćamo u prvi mirovinski stup, to je prihod koji će ovu godinu s većim uplatama redovitim od strane svih zaposlenih biti 400 milijuna, povlačimo dvije milijarde i 800 milijuna za ovu godinu, što je ukupno tri milijarde i 200 milijuna. Korigiramo sve ugovore za koncesijske naknade, korigiramo ugvoorene naknade pa očekujemo prihod od 200 milijuna, od povlačenja dobiti trgovačkih društva dobit ćemo 500 milijuna te povećavamo doprinos za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 posto, što će ove godine donijeti milijardu i 600 milijuna. Sveukupno će to na prihodovnoj strani biti pet milijardi i 500 milijuna, no uz neke korekcije vezane uz projekcije gospodarskog rasta iznosit će tri milijarde i 980 milijuna', rekao je Linić.
Što se tiče rashodovne strane, najveći problem, kazao je Linić, rast je rashoda koje je trebalo unijeti, posebno vezanih za sanaciju zdravstva, za mirovine i nešto za programe za zapošljavanje. 'Preko tri milijarde i 600 milijuna rashoda trebalo je ugraditi u rebalans. U tom iznosu smanjujemo rashode: kod zaposlenih smo smanjili rashode na osnovi dvaju novih zakona - ukidanje dodataka za vjernost u službi i u državnom i u javnom sektoru - što sa zdravstvom iznosi sveukupno 500 milijuna, smanjenje plaća dužnosnicima za 6 posto, što donosi 250 milijuna u ovoj godini, na materijalnim troškovima je smanjenje rashoda 750 milijuna, značajne rashode smo imali na osnovi smanjenja subvencija od 700 milijuna (op.a. 50 milijuna kuna u poljoprivredi, 130 milijuna kuna HŽ-u, 195 milijuna kuna brodogradnji, 150 milijuna kuna za subvencioniranje nižih kamata na kredite HBOR-a i 100 milijuna kuna za ostale subvencije)...', kazao je Linić.
Što se tiče ukidanja dodataka na vjernost u službi, oni se neće ukinuti profesorima i nastavnicima jer je taj dodatak upravo zbog njih i uveden. 'Možda će zvučati hladno, ali ne bih to nazivao pravima, jer trošimo onoliko koliko imamo', prokomentirao je Milanović.
Kada se to sve zbroji, prihodovnu stranu s 113 milijardi diže se na 117 milijardi, a deficit proračuna iznosit će 15 milijardi, tj. 4,5 posto BDP-a.
'Na ovaj način značajno smanjujemo naše deficite i zaduženja. Kada promatramo strukturne prihode i rashode, nismo postigli zacrtanu preporuku, a to je smanjenje 2,8 indeksnih poena strukturnih promjena jer su ovo jednokratne promjene. Predstoje nam i dalje razgovori sa stručnjacima Europske komisije jer nam je dana prilagodba od tri godine. Procjene su da su strukturne promjene dostigle 1,3 posto i da ćemo u tri godine smanjiti deficit na razinu ispod 3 posto. Ako ne bude tako, onda ćemo morati vidjeti što ćemo u daljnjim pregovorima s Europskom komisijom', kazao je Linić.
Nadovezao se premijer Milanović. 'Predstoje nam razgovori i na temelju ovih projekcija uvjeren sam da 2015. idemo prema 3 posto deficita. Ovaj rebalans je politička odluka i možda smo je trebali donijeti prije 4,5 mjeseci', rekao je Milanović.
Vladinom su uredbom povećane i trošarine za cigarete i duhan - specifična trošarina povećava se sa 197 kuna za tisuću cigareta na 210 kuna, a proporcionalna ostaje na 37 posto od maloprodajne cijene. Minimalna trošarina na cigarete povećava se za 30 kuna i iznosit će 597 kuna za tisuću komada cigareta. Povećavaju se i trošarine za sitno rezani duhan na 520 kuna (sa 450 kuna) za jedan kilogram, te na ostali duhan za pušenje na 450 kuna (do sada 380 kuna). U Vladi očekuju da će cijene jeftinijih cigareta rasti za 0,63 kuna, a za skuplje 0,26 kune.
