Francuski zatvorski sustav suočava se s ozbiljnom krizom prenapučenosti, jer je broj zatvorenika dosegao rekordnih 83.681, dok su kapaciteti predviđeni za 62.570 osoba. Ta situacija dovela je do nehumanih uvjeta i porasta nasilja, što je potaknulo ministra pravosuđa Géralda Darmanina na najavu izgradnje novih visokosigurnosnih zatvora, uključujući jedan u Francuskoj Gvajani, namijenjen najopasnijim zatvorenicima
Prema podacima Ministarstva pravosuđa objavljenim 1. svibnja 2025., broj zatvorenika u Francuskoj povećao se za 6.000 u posljednjih godinu dana, što je rezultiralo nacionalnom stopom popunjenosti od 133,7 posto. Posebno alarmantno je stanje u 23 od ukupno 186 kaznenih ustanova, koje trenutno rade s više nego dvostruko većim brojem zatvorenika od predviđenog. O stanju u europskim zatvorima pisali smo i ranije.
Ministar Darmanin opisao je situaciju kao 'neprihvatljivu' te je još u travnju izjavio da prenapučenost zatvora šteti svima: zatvorenicima koji trpe 'užasne uvjete', kao i osoblju koje se suočava s 'nesigurnošću i nasiljem'.
Prije dva tjedna, tri večeri zaredom, dvanaest francuskih zatvora bilo je napadnuto izvana. Napadači su bacali Molotovljeve koktele, pucali iz kalašnjikova i palili službena vozila. Na spaljenim automobilima ostavljene su oznake DDPF – skraćenica za 'Obranu prava francuskih zatvorenika', piše El Pais.
vezane vijesti
To je bio dodatan udarac na vlast, posebno za ministra Darmanina i ministra unutarnjih poslova Bruna Retailleaua, koji su obećali pojačati borbu protiv narkotika.
Nakon istrage koju je vodilo protuterorističko tužiteljstvo, francuske su vlasti uhitile 21 osobu. Napade je, kako se navodi, koordinirao zatvorenik povezan s DZ mafijom – kriminalnom organizacijom koja prkosi državi i potvrđuje ono što Ministarstva unutarnjih poslova i pravosuđa već dugo sumnjaju: zatvori su u nekim slučajevima idealno okruženje za nastavak vođenja kriminalnih aktivnosti.
Krajem travnja, francuski parlament usvojio je opsežan zakon usmjeren na suzbijanje kriminala povezanog s drogom, prema kojem će najopasniji dileri biti smješteni u visokosigurnosne zatvorske jedinice.
Francuska ima 186 zatvora predviđenih za oko 62.000 zatvorenika, no u ožujku ih je bilo više od 80.000. Prema istraživanju Vijeća Europe objavljenom prošle godine, Francuska je po stopi prenapučenosti među najgorima u Europi – odmah iza Cipra i Rumunjske.
Prenapučenost je, prema riječima Dominique Simonnot, glavne inspektorice za mjesta lišavanja slobode (CGLPL), 'prva karika u zahrđanom lancu' koji ugrožava svaku nadu u resocijalizaciju zatvorenika. 'Situacija je doista strašna. I čini se da će postati još gora. Nedostaje političke volje i hrabrosti da se stvari pokrenu', upozorava Simonnot.
Nasilje u zatvorima i bijegovi uz pomoć vanjskih mreža
Zatvorski službenici godinama traže popunu čak 5.000 radnih mjesta te bolju zaštitu od prijetnji. Prije samo godinu dana, naoružana skupina u zasjedi je presrela zatvorski kombi i oslobodila Mohameda Amru, 30-godišnjaka s debelim dosjeom i sumnjom na povezanost s pokušajem ubojstva u sklopu narko obračuna u Marbelli u Španjolskoj. Tom prilikom ubijena su dvojica čuvara, a trojica su ranjena.
'Suočavamo se sa sve nasilnijom zatvorskom populacijom koja ne poznaje granice', kaže Wilfried Fonck iz sindikata zatvorskih čuvara UFAP. 'Zato imamo situacije poput one iz 2024., s napadom koji je odnio živote čuvara, kao i prijetnje dužnosnicima i njihovim obiteljima.
Nasilje iza rešetaka samo je odraz onoga što se događa na ulicama gradova poput Marseillea, gdje bande koje sve češće predvode maloljetnici, koji kopiraju metode latinoameričkih kriminalnih kartela. Ministar unutarnjih poslova Bruno Retailleau to je nazvao 'meksikanizacijom kriminala'. 'Danas nekome date 2.000 eura i on će bez razmišljanja pucati u drugoga', kaže Fonck. 'To su intelektualno i kulturno osiromašeni ljudi, a nasilje im je glavni oblik izražavanja. U zatvorima gdje po troje ili više ljudi dijeli ćeliju od devet četvornih metara, napetosti brzo eskaliraju.'
Ministarstvo najavljuje posebne zatvore i nove mjere
Ministarstvo pravosuđa u izjavi za El País tvrdi da radi na 'poboljšanju situacije u zatvorima', najavljujući izgradnju zatvora najviše sigurnosti za najopasnije zatvorenike – po uzoru na talijanski model članka 41-bis, koji se koristi za izolaciju mafijaša. Nedavno je obnovljen i plan o gradnji zatvora u srcu džungle u Francuskoj Gvajani, gdje bi se smještali najopasniji krijumčari i džihadisti.
Predsjednik Emmanuel Macron iznenadio je javnost najavom da Francuska razmatra mogućnost iznajmljivanja zatvorskih kapaciteta u inozemstvu, osobito u istočnoeuropskim zemljama. To ne bi bio prvi takav slučaj – Belgija je između 2010. i 2016. koristila 680 zatvorskih mjesta u nizozemskom Tilburgu, a Danska je 2021. sklopila sporazum vrijedan 210 milijuna eura za najam 300 ćelija u Kosovu na razdoblje od 10 godina.
Ipak, kritičari upozoravaju na rizike takvih rješenja. 'Predsjedništvo Republike ne bi smjelo tu odgovornost prebacivati na druge zemlje', poručuje Simonnot. 'Belgija je to pokušala i nije završilo dobro. Osoblje u Nizozemskoj moralo je učiti belgijske zakone, nisu govorili francuski, a kršena su i prava zatvorenika na blizinu obitelji.'
Digitalna komunikacija zatvorenika
Posljednja velika operacija francuskih vlasti u zatvorima, nazvana 'Prison Break' po uzoru na popularnu istoimenu seriju, rezultirala je zapljenom tisuća minijaturnih mobitela. Prema sindikatu čuvara, godišnje se zaplijeni oko 60.000 takvih uređaja, no procjenjuju da ih zatvorenici imaju barem dvostruko više.
'Statistički to ispadne dva mobitela po zatvoreniku', kaže Fonck. Ministarstvo je stoga najavilo postavljanje ometača signala i sustava za obranu od dronova, kako bi se spriječio nastavak kriminalnih aktivnosti i trgovine drogom iz zatvora.
